Pothodnik u Zagreb Glavnom kolodvoru dobio novo ruho
Nakon višemjesečnih radova Zagreb je dobio obnovljen i prepoznatljiv željeznički ulaz u grad – pješački pothodnik u Glavnome kolodvoru.
17. Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na prijelazima
Na prijelazu u Svetoj Klari obilježen je 17. Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima i održana akcija „Vlak je uvijek brži“.
Otvorena izložba „Šesnaest desetljeća željeznice do Karlovca”
U prostoru Staroga grada Dubovca 4. lipnja otvorena je izložba Hrvatskog željezničkog muzeja „Šesnaest desetljeća željeznice do Karlovca”.

Dovršeno je 80 posto projekta. Od Vrbovca do Križevaca završeni su svi radovi na izgradnji drugoga kolosijeka i na svim križanjima izvan razine. Izvode se završni radovi u kolodvorima Vrbovec, Gradec i Križevci te stajalištu Repinec, koji će na toj poddionici u cijelosti biti završeni polovinom ove godine. Na poddionici od Vrbovca do Dugog Sela intenzivirani su radovi u svim segmentima. Donji pružni ustroj u cijelosti je završen, završeni su građevinski radovi na dvama pothodnicima, a na određenim dijelovima trase položena je i kolosiječna rešetka. Od sedam nadvožnjaka preko pruge u cijelosti je završeno njih pet, a preostala dva su u visokome stupnju dovršenosti. Od većih radova na toj poddionici u ovoj godini preostalo je izgraditi tri mosta i nekoliko propusta, dovršiti radove na gornjemu ustroju te, kao i na poddionici Vrbovec – Križevci, urediti pothodnike i parkirališta te ugraditi urbanu opremu i dizala, čime će radovi na toj poddionici u cijelosti biti završeni krajem 2025. Završetak cijelog projekta planiran je u drugoj polovini 2026., kada bi trebali biti završeni radovi na lijevoj (sjevernoj) strani kolodvora Dugo Selo.
„Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“ projekt je vrijedan 350 milijuna eura, čiji se prihvatljivi troškovi sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a koji je uvršten na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Važnost je projekta iznimna jer njime HŽ Infrastruktura nastavlja s modernizacijom koridora RH2 od luke Rijeka preko Zagreba do državne granice s Republikom Mađarskom, odnosno s modernizacijom hrvatskoga dijela Mediteranskoga koridora, a samim time i jedinstvene Transeuropske prometne mreže. Projekt obuhvaća radove na rekonstrukciji postojećega kolosijeka te izgradnji drugoga kolosijeka od Križevaca do mađarske granice. Obnovit će se i modernizirati kontaktna mreža i ostala elektroenergetska postrojenja te signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji. Time će se omogućiti postizanje brzine vlakova do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici jer je riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima.