Dana 22. ožujka 2024. u Puli je u organizaciji „Glasa Istre“ održana konferencija pod nazivom „Green Istria 2030. Željeznice u Istri – nositelj integracije i zelenog razvoja“. Iako je danas na istarskome području u fokusu izgradnja cestovne infrastrukture, ponajprije dovršetak druge cijevi tunela Učka te punog profila autoceste do Matulja, tema koja sasvim sigurno također plijeni pozornost jest razvoj željeznice na poluotoku. To što se konkretno radi po tome pitanju na panel-raspravi izložio je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić.
Na konferenciji se prisutnima uvodno obratio potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je izjavio da je tema izgradnje željezničke infrastrukture u Istri, ali i u cijeloj Hrvatskoj, jedan od najvećih izazova Vlade te da su se bez obzira na političke opcije „svi ukrcali u isti vlak“:
– Svi zajedno moramo prihvatiti činjenicu da će u sljedećih desetak godina, kada govorimo o gradnji prometne infrastrukture, na željeznicu ići 80 posto investicija, i to na obnovu, rekonstrukciju i izgradnju željezničke infrastrukture.
Na panelu su sudjelovali predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, zastupnik RH u Europskome parlamentu Valter Flego, istarski župan Boris Miletić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, predsjednik Uprave Končar-Električnih vozila Josip Ninić i voditelj inženjeringa i tvorničkog održavanja BAT-a Luka Mladenović.
Ivan Kršić istaknuo je da se priča o željeznici u Istri mijenja:
– Prošle godine potpisali smo ugovor za izradu studijske dokumentacije za revitalizaciju i modernizaciju dionice od Pule do Buzeta. On je trenutačno u provedbi, a plan je do kraja godine izraditi studijsku dokumentaciju te početi s izradom projektne dokumentacije. Radimo i na studiji za prugu Lupoglav – Raša. Također, u Istri moderniziramo 13 željezničko-cestovnih prijelaza, od kojih je šest već gotovo.
Dodao je i kako je uređeno sedam kolodvora, a uskoro počinju i radovi na kolodvoru u Kanfanaru. Prema njegovim riječima, na željeznici trenutačno problem ne stvaraju financije, već resursi drugih vrsta: nedostatak stručnoga kadra za pripremu projekata te manjak ozbiljnih inženjera koji bi mogli voditi projekte.
Kada je riječ o razvoju željeznice i njezinu spajanju s ostatkom Hrvatske, optimističan je i Valter Flego, zastupnik u Europskome parlamentu.
– Šansa koju sada imamo generacijska je i uvjeren sam da to može biti veliki zamašnjak motora razvoja cijele Hrvatske te da nećemo propustiti tu priliku. No, svjesni smo da ne pričamo o izgradnji dvaju kvadrata ceste ili željeznice, već o velikim projektima koji se ne ostvaruju preko noći. – rekao je Flego, dodajući da su zajedničkim radom uspjeli ugurati odredbu prometno izolirane regije, a takvim regijama otvara se mogućnost spajanja na hrvatsku mrežu.
– Mislim da je ovo sjajan primjer suradnje i činjenice da zajedno možemo napraviti enormne pomake. Uvijek volim reći da je 2050. puno bliža nego 1990. i mislim da je stvarno došlo vrijeme da se tako počnemo i ponašati te da prioritete koje imamo možemo realizirati uz pomoć europskih sredstava. – poručio je Flego.
Istarski župan Boris Miletić komentirao je kako je željeznica budućnost Istre:
– Meni je doista drago što smo održali ovu konferenciju koja je jako važna za našu županiju. Istra ostvaraje više od trećine opsega turističkog prometa u Republici Hrvatskoj, a ako znamo da turizam čini otprilike 20 posto BDP-a, tada samo Istra doprinosi s oko sedam posto BDP-a. Mijenjaju se oblici transporta, a mi smo pretežito autodestinacija. Ako želimo razmišljati o klimatskim promjenama, o emisiji ugljikova dioksida u atmosferu, onda željeznica sigurno predstavlja nešto što je budućnost i to trebamo iskoristiti.
Foto: Novi list