Dana 21. svibnja 2019. održana je konferencija “Zagreb Infrastructure Summit” koja je okupila ključne ljude iz Vlade, državnih tvrtki, prometnog, građevinskog i financijskog sektora, a među njima i predstavnike HŽ Infrastrukture.
Tomislav Mihotić, državni tajnik za infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, je na otvaranju panela ”Planiranje i razvoj infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj” istaknuo da svjedočimo iznimno velikom zamahu ulaganja u prometnu infrastrukturu Hrvatske te da nas čeka veliki investicijski val za što jedan izvor financiranja svakako nije dovoljan pa se kombiniraju svi koji su nam na raspolaganju. Dodao je kako uz investicije u cestovnu infrastrukturu te zračne i morske luke, dolaze i velike investicije u željezničku infrastrukturu istaknuvši, uz ostalo, kako je jedan od najvećih projekata koji je pred njegovim ministarstvom svakako projekt nizinske pruge od Rijeke prema kontinentu, odnosno mađarskoj granici.
To je, napomenuo je Mihotić, izuzetno važan hrvatski strateški projekt, jer razvija i pomorski promet i trgovinu i željeznicu.
Uz njega je na panel raspravi sudjelovala i Janja Groš, zamjenica direktora za EU fondove HŽ Infrastrukture, istaknuvši da su planom poslovanja koji je HŽ infrastruktura usvojila u svibnju 2019. godine, a koji se odnosi na razdoblje 2019.-2023., za investicije u željezničku infrastrukturu planirane 9,3 milijarde kuna od čega se čak 60 posto sredstava odnosi na financiranja iz fondova EU.
U ovoj financijskoj perspektivi EU je uglavnom bila spremna financirati transeuropske koridore, što kod nas znači pravac Rijeka – Zagreb – Budimpešta te koridor Zagreb – Ljubljana – Beograd. Cilj nam je da do 2030. godine nizinska pruga bude dovršena, a u narednoj financijskoj perspektivi računamo i na značajna sredstva za razvoj prigradske i regionalne željezničke mreže, a za što projekti postoje, istaknula je Groš dodavši da se osim iz EU fondova projekti financiraju i iz kredita Svjetske banke te kredita komercijalnih banaka.
Na konferenciji je u ime HŽ Infrastrukture sudjelovao i Mirko Franović, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova koji je u sklopu panela ”Prometna infrastruktura Republike Hrvatske: održivost i multimodalnost” govorio o prosječnom trajanju realizacije velikih infrastrukturnih projekata na željeznicama te što bi trebalo promijeniti da bi se ubrzala njihova provedba.
Naglasio je kako je projekt Križevci – Koprivnica – državna granica, vrijedan oko 300 milijuna eura, stabilan i da se njime planira dogradnja drugog i rekonstrukcija postojećeg kolosijeka, što će omogućiti brzinu vožnje vlakova od 160 km/h. Dodao je kako smo svjedoci sporog državnog administrativnog sustava pa se najveći broj primjedbi koje dobivamo od EU, koja projekt Križevci – Koprivnica – državna granica i financira, odnosi upravo na administrativne prepreke. Franović smatra da bi, kad su ovako veliki projekti u pitanju, svakako trebalo imati uređenu proceduru, a ne da od pripreme dokumentacije do ishođenja građevinske dozvole prođe u prosjeku pet godina. Osim toga, dodao je, kako se samo na postupak javne nabave odnosi čak 30 posto ukupnog trajanja samog projekta.