U utorak 22. veljače 2022. u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu održana je panel-rasprava na temu korištenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i fondova EU-a u području prometa i logistike.
Spomenuti Plan vrijedan je ukupno 47 milijardi kuna, a podijeljen je na pet komponenti od kojih je ona koja se odnosi na gospodarstvo vrijedna 26,2 milijarde kuna. U sklopu gospodarstva za razvoj konkurentnoga, energetski održivoga i učinkovitoga prometnog sustava predviđeno je 5,5 milijardi kuna od kojih je veliki dio sredstava namijenjen upravo ulaganju u željeznicu.
– HŽ Infrastruktura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti do 2026. u željezničku infrastrukturu planira uložiti 1,7 milijardi kuna, i to kroz rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugoga kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska, poddionicu Kutina – Novska, modernizaciju pruge M604 Oštarije – Knin – Split, uklanjanje tzv. uskih grla na željezničkoj infrastrukturi te modernizaciju dionice Zagreb Kustošija – Zagreb ZK – Zagreb GK. – rekao je Darko Barišić, konzultant Uprave HŽ Infrastrukture, uz kojega su na panel-raspravi sudjelovali i Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja i glavni ekonomist HGK-a, Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Marko Šoštarić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti, te Boris Vavra iz tvrtke Primacošped.
Zvonimir Savić detaljnije je prezentirao što sve NPOO znači za hrvatsku ekonomiju, s posebnim težištem na prometu, pohvalivši dinamiku Hrvatske u pripremi projekata i investicija.
– Zasad smo u samome vrhu Europske unije kada je riječ o povlačenju dostupnih sredstava. Činili smo sve da nam spremnost sektora prometa bude što veća kako bismo mogli iskoristiti sve investicije. – rekao je Savić.
Josip Bilaver osvrnuo se na pregovore s Europskom komisijom kazavši kako je to bio dug i naporan proces.
– Sada je na nama da sve zacrtano u programu i realiziramo. Velik dio sredstava usmjeren je na željeznicu u koju se zbog razvoja autocesta do prije nekoliko godina nije znatno ulagalo. Svjesni smo svega onoga što utječe na dugotrajnost postupaka realizacije projekata, no od zacrtanih ciljeva ne odustajemo. – rekao je Bilaver.
Marko Šoštarić istaknuo je to da će se poticati održivi oblici putovanja te da prijevoz tereta u što većoj mjeri treba preusmjeriti na željeznicu, ali i na unutarnje plovne puteve, dok se Boris Vavra iz tvrtke Primacošped osvrnuo na to kako je u cestovnome prometu dizel još uvijek nezamjenjiv, ali i činjenicu da pogoni na plin ili vodik imaju puno prednosti, no da problem predstavlja dostupnost infrastrukture za punjenje.