U utorak 12. studenoga 2024. u Znanstveno-učilišnome kampusu Borongaj u Zagrebu održan je stručni skup pod nazivom “Spriječimo prometne nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima: inženjerska rješenja, edukacija i mediji”. Skup, organiziran u sklopu projekta “Model projektiranja prometno-tehničkih elemenata ceste u zoni željezničko-cestovnih prijelaza” kao dio Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa, okupio je stotinjak stručnjaka, predstavnika institucija, studenata i medijskih djelatnika. Uime HŽ Infrastrukture na skupu je aktivno sudjelovao i član Uprave Subhi Tawfiq, dok je Tomislav Petanović, zamjenik voditelja Ureda za upravljanje sigurnošću, održao predavanje za studente u Kampusu.
Organizaciju je preuzeo Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, uz podršku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te brojnih partnera iz industrije i akademske zajednice.
Skup je otvorio prof. dr. sc. Mladen Nikšić, prodekan Fakulteta prometnih znanosti, koji je istaknuo važnost multidisciplinarnog pristupa u unapređenju sigurnosti na prometnicama. Prisutne su pozdravili i Alana Vukić, ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, te Želimir Delač iz Agencije za sigurnost željezničkog prometa. Milan Vuković iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture istaknuo je kako će država nastaviti ulagati u sigurnosna rješenja koja smanjuju broj nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima.
Nakon uvodnog predavanja prof. dr. sc. Danijele Barić o mjerama usmjerenima na sprječavanje nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima uslijedile su prezentacije inženjerskih rješenja. Predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izložili su novi Program rješavanja prijelaza preko pruga za razdoblje od 2023. do 2027. godine.
HŽ Infrastruktura te tvrtke poput Altproa predstavili su konkretna tehnička rješenja i inovacije kao što su suvremeni sustavi zaštite prijelaza i novi modeli pokrova tračnica za povećanje razine sigurnosti. Tom prigodom Subhi Tawfiq iz HŽ Infrastrukture istaknuo je:
– Modernizacija željeznice ne ide bez osiguravanja visoke razine sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima. Jedino trajno i sigurno rješenje križanja željezničke pruge i ceste za sve sudionike u prometu jest denivelacija odnosno izgradnja nadvožnjaka ili podvožnjaka. HŽ Infrastruktura ih radi u sklopu velikih projekata poput projekta »Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – DG« te ih nakon izgradnje predaje jedinicama lokalne uprave i samouprave ili cestama na upravljanje.
Osim velikih EU-ovih projekata Tawfiq je spomenuo i to kako su u tijeku tri projekta koja se isključivo odnose na podizanje razine sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme (odnosno polubranika i svjetlosno-zvučne signalizacije). Dodao je da će ukupan broj novomoderniziranih prijelaza biti viši za 300.
Drugi dio skupa bio je posvećen edukaciji na kojemu su se mogle poslušati i drugačije perspektive aspekta sigurnosti poput svjedočanstva strojovođe. Često potresna iskustva strojovođa u prometnim nesrećama na prijelazima opisao je Vladimir Švrljuga iz HŽ Putničkog prijevoza, a Damir Orehovec, aktivni motociklist, govorio je o važnosti sigurnosti u vožnji na temelju vlastitih iskustava.
Završni dio događanja bio je posvećen ulozi medija u informiranju javnosti i prevenciji prometnih nesreća.
Na kraju skupa dodijeljene su zahvalnice partnerima i sudionicima. Skup je završio jasnom porukom da je potrebna kontinuirana suradnja inženjera, edukatora, medija i institucija kako bi se ostvario zajednički cilj: sigurniji željezničko-cestovni prijelazi i smanjenje broja nesreća.
Tijekom stručnog skupa, u drugome dijelu Kampusa Tomislav Petanović iz Ureda za upravljanje sigurnošću HŽ Infrastrukture održao je studentima predavanje o sigurnome ponašanju u blizini pruge te na željezničko-cestovnim prijelazima. Tom prigodom Petanović je istaknuo:
– Koliko god da svi znamo pravila ponašanja u blizini pruga, ne smijemo zaboraviti dva glavna osjetila koja koristimo u prometu, a to su vid i sluh. Često sudionici prometa mogućnosti obaju osjetila umanjuju popratnim sadržajima poput mobitela i slušalica u ušima, a to je u blizini pruge kobno.
Posebno je upozorio na opasnost od strujnog udara koja prijeti na željezničkim područjima, osobito na situacije poput penjanja na vagone iznad kojih se nalazi kontaktna mreža koju nije potrebno dodirnuti da bi se dogodila nesreća. Također je pozvao studente na pojačan oprez na putu do Kampusa, u blizini željezničko-cestovnog prijelaza te istaknuo važnost educiranja o ispravnome ponašanju u željezničkom prometu u bilo kojoj životnoj dobi, pogotovo u adolescentskoj.