U sklopu obilježavanja 150. obljetnice istarskih željeznica, u petak 18. rujna u Coworking centru Pula održan je međunarodni znanstveno-stručni skup posvećen stoljeću i pol željeznice na istarskome poluotoku. Osim na povijesni razvoj pruga i njihov utjecaj na život i gospodarstvo Istre, važan dio programa bio je usmjeren na budućnost: aktualna ulaganja, modernizaciju infrastrukture i projekte kojima bi se dugoročno trebala poboljšati željeznička povezanost Istre s ostatkom Hrvatske i Europe. HŽ Infrastrukturu na skupu je predstavljala Dragana Drobac, pomoćnica direktora Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova.
Skup je održan drugog dana dvodnevnog programa obilježavanja velike željezničke obljetnice. Dok je prvi dan protekao u znaku posebne vožnje vlaka od Divače, preko Buzeta i Pazina do Pule te otvorenja izložbe „Gremo na makinu! 150 godina istarskih željeznica“, program 18. rujna okupio je stručnjake i istraživače iz Hrvatske i inozemstva oko povijesti, sadašnjosti i budućnosti željeznice na istarskome poluotoku.
Prvi dio tog dijela programa, naslovljen „150 godina Istarske željeznice: Pogled u budućnost“, bio je posvećen predstavljanju razvojnih planova vezanih uz željeznicu u Istri, dok je u nastavku održan međunarodni znanstveno-stručni skup u povodu 150. obljetnice Carsko-kraljevske Istarske državne željeznice.
Od graditelja pruge do gospodarskog razvoja Istre
Kolodvor Pula
Program je obuhvatio širok raspon tema iz povijesti i razvoja željeznice na istarskome poluotoku. Govorilo se o izgradnji Carsko-kraljevske Istarske državne željeznice i njezinu značenju iz perspektive ondašnje austrougarske mornarice, povijesti Istarske državne željeznice i razvoju istarskoga željezničkog ipsilona, ali i o ljudima koji su prije stoljeća i pol gradili prugu Divača – Pula.
Poseban uvid u graditelje pruge dao je Matija Nežić na temelju analize matičnih knjiga Buzeštine, dok je Alida Perkov govorila o utjecaju Istarske željeznice na gospodarski preobražaj Istre od 1876. do 1918. Dio programa bio je posvećen i drugim istarskim željezničkim pravcima, među kojima su pruge Lupoglav – Štalije, poznata kao Raška pruga, i Prešnica – Kopar, te njihovu značenju za prometno povezivanje sjeverne Istre.
HŽ Infrastruktura predstavila novi investicijski ciklus u Istru
Ono što slijedi nakon prvih 150 godina istarskih željeznica bila je tema izlaganja Dragane Drobac, pomoćnice direktora Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova HŽ Infrastrukture, koja je govorila o stanju željezničke infrastrukture na Poluotoku, aktualnim ulaganjima te projektima koji se pripremaju za iduće razdoblje.
Dragana Drobac
Danas istarskim poluotokom prolaze dvije pruge: regionalna pruga R101 od državne granice sa Slovenijom, preko Buzeta do Pule, duga 91 kilometar, te lokalna pruga L213 od Lupoglava do Raše, duga 53 kilometra. Nakon razdoblja u kojemu su ulaganja bila ponajprije usmjerena na koridorske pruge koje su imale pristup europskim fondovima, istarske pruge ulaze u novi investicijski ciklus zahvaljujući sredstvima osiguranima iz državnog proračuna, odnosno kreditom Europske investicijske banke za revitalizaciju željezničkog sustava Republike Hrvatske.
Drobac je predstavila projekte koji se već provode, ali i one koji bi dugoročno mogli uvelike promijeniti položaj željeznice u Istri.
– Istarske pruge danas su u fokusu novoga investicijskog ciklusa. Uz obnovu 50 kilometara pruge od državne granice, preko Buzeta do Svetog Petra u Šumi, pripremamo projekte cjelovite modernizacije pruge do Pule, revitalizacije pruge Lupoglav – Raša te izgradnje buduće željezničke veze Istre s ostatkom Hrvatske preko tunela Ćićarija. Riječ je o projektima koji se neće realizirati preko noći, ali proces je pokrenut i dugoročno bi trebao omogućiti bržu, sigurniju i kvalitetniju željezničku povezanost Istre s ostatkom Hrvatske i Europe. – istaknula je Drobac.
U tijeku obnova 50 kilometara pruge
Jedan od najvažnijih projekata koji je već u realizaciji jest obnova 50,13 kilometara pruge od državne granice, preko Buzeta do Svetog Petra u Šumi, vrijedna 55 milijuna eura. Ugovor je potpisan u ožujku 2025. Izvođač je zajednica ponuditelja Strabag i Strabag Rail, a projekt se financira kreditom Europske investicijske banke iz državnog proračuna. Završetak radova planiran je u prvoj polovini 2028.
Obnovom bi se ponovno trebalo omogućiti prometovanje projektiranim brzinama i stabilniji tijek prometa. Time bi se osigurali brži, udobniji i pouzdaniji prijevoz putnika te preduvjeti za planiranje većeg broja putničkih vlakova i ponovno jačanje teretnog prijevoza.
Planirana cjelovita modernizacija pruge do Pule
Aktualni remont pritom nije kraj planiranih ulaganja. Za prugu od državne granice, preko Buzeta do Pule izrađena je studijska dokumentacija kojom je definirana modernizacija pruge u cijelosti, uz manje intervencije u kolosiječnoj geometriji. Procijenjena vrijednost te investicije iznosi 412 milijuna eura.
Planovi obuhvaćaju i prugu Lupoglav – Raša, čiji je veći dio izvan uporabe od 2008., nakon pojave klizišta kod Kožljaka. Danas je u funkciji šest kilometara pruge od kolodvora Lupoglav do otpremništva Učka, kojom se prevozi kamen za potrebe tvornice Rockwool.
Tunel Ćićarija – projekt koji bi promijenio prometni položaj Istre
Među dugoročnim projektima koje je predstavila Drobac izdvaja se željeznički tunel Ćićarija, kojim bi se Lupoglav povezao s kolodvorom Jurdani u Primorsko-goranskoj županiji. Time bi se ostvarila željeznička veza istarskih pruga s ostatkom hrvatske željezničke mreže koja danas nedostaje.
HŽ Infrastruktura pokrenula je izradu studijske dokumentacije i idejnog projekta s ishođenjem lokacijske dozvole za tunel i spojne pruge. Ugovor vrijedan 2,1 milijun eura sklopljen je u svibnju 2026. sa zajednicom ponuditelja Rijekaprojekt i DB Engineering & Consulting, a rok za izradu dokumentacije je dvije i pol godine, odnosno do 2029.
Prema trenutačnim projektnim pretpostavkama, na planiranoj trasi predviđena je izgradnja tunela dugog oko 15 kilometara te vijadukta dugog oko četiri kilometra, pri čemu će konačna rješenja ovisiti o daljnjim projektnim analizama i utvrđenoj isplativosti ulaganja. Pruga je predviđena za putnički i teretni prijevoz.
Ostvarenjem tog projekta omogućilo bi se izravno putovanje vlakom između Istre i ostatka Hrvatske te ne bi bilo potrebe za prolaženjem kroz Sloveniju i presjedanjem putnika u autobuse. Planirana poveznica uvrštena je i u sveobuhvatnu Transeuropsku prometnu mrežu TEN-T.
Međunarodni znanstveno-stručni skup u Puli je 150. obljetnicu istarskih željeznica povezao s dva pogleda, onim prema njezinoj bogatoj prošlosti i onim prema desetljećima koja dolaze.