Kultni film u kojemu vozač autobusa dio puta vozi zavezanih očiju i ne zna kamo ide poslužio je kao inspiracija za naziv konferencije kako bi se prenijela poruka o sličnome stanju u prometnome sektoru u Hrvatskoj – kao da vozimo s povezom preko očiju, ne znamo kamo idemo ni kako će nam put izgledati. Konferencija “Tko to tamo vozi? Kako riješiti nedostatak radnika u prometnom sektoru i logistici?”, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Saveza za željeznicu (SZZ), održana je 21. lipnja 2024. u Zagrebu. Raspravljalo se o nedostatku radne snage u prometnome sektoru, o tome koliko to koči unaprjeđenje mnogih djelatnosti, mogu li stranci nadomjestiti domaću radnu snagu, kako privući mlade u obrazovne institucije koje obrazuju prometne stručnjake te koja su rješenja. Na panel-diskusiji o problemu radne snage u prometnim tvrtkama sudjelovao je, među ostalima, član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić kao predstavnik Udruženja željezničkog prometa HGK-a.
Moglo se tako čuti da na željeznici najviše nedostaje izvršnih radnika poput prometnika, skretničara, manevrista, tehničara raznih struka ili strojovođa i konduktera. Sve je manje i kvalitetnoga inženjerskoga kadra, odnosno kadra obrazovanog za rukovoditeljske i planerske poslove, a prilikom pripreme i provođenja velikih infrastrukturnih projekata primjećuje se nedostatak kvalitetnih projektanata i građevinskih tvrtki koji su kao izvođači dovoljno jaki i sposobni provoditi tako velike i zahtjevne projekte.
– Velik broj educiranih radnika približava se mirovini, a novi naraštaji često nisu ni motivirani ni obrazovani za ova zanimanja. Uloga države treba biti olakšavanje i sufinanciranje prekvalifikacija. To uključuje ulaganja u obrazovne programe, stipendiranje mladih, uspostavljanje partnerskih odnosa s obrazovnim institucijama i promoviranje prometnog sektora kao atraktivne karijerne opcije. – rekao je direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo.
Sve navedeno radi se i u HŽ Infrastrukturi koja je nedavno pokrenula proces prekvalifikacije građanstva za građevinska, prometna i elektrotehnička zanimanja. Također nudimo stipendije i praksu učenicima srednjih škola i studentima, sudjelujemo na danima otvorenih vrata karijera, surađujemo s obrazovnim institucijama, tko god želi može poslati otvorenu mobu za posao, međutim svakako su potrebni i dodatni napori kako bi privukli mlade na željeznicu.
– Do kraja ove godine plan je kroz navedene procese zaposliti oko 350 radnika. Međutim, to nije dovoljno. Sve snage moramo usmjeriti prema mladima i motivirati ih za upisivanje željezničkih smjerova. Želimo im poručiti da željeznica nije prošlost. Željeznica je budućnost, a pozivamo ih da ovdje mogu graditi svoju profesionalnu budućnost. U modernizaciju ulažemo više nego ikada prije u povijesti Republike Hrvatske, čime se mijenja slika putovanja vlakom. Nadamo se da će i mladi to prepoznati i biti dio jedne pozitivne priče. – izjavio je Marijan Ćužić.
Nedostatak kvalificirane radne snage nije rezerviran samo za željeznicu; zahvaćene su sve vrste prometa – od cestovnog i zračnog do pošte i telekomunikacija. Cestovnim prijevoznicima nedostaje najmanje 1500 vozača pa se problem nastoji ublažiti zapošljavanjem stranaca. Podaci HGK-a govore o tome da je lani za sektor prometa i veza izdano gotovo 11 i pol tisuća dozvola za boravak i rad, što je za 50 posto više u odnosu na godinu ranije, no na željeznici strana radna snaga zasad nije rješenje.
– Željeznica je specifičan sektor za koji su potrebna usko specijalizirana znanja, a hrvatski jezik je imperativ. Kako ćete raditi kao prometnik ili strojovođa gdje ste u neprestanome kontaktu s ljudima ako ne razumijete savršeno što se događa? Također, uz specifične vještine potrebna je i visoka razina svjesnosti o sigurnosti o kojoj svaki zaposlenik mora voditi računa, a k tome još i poznavati sve domaće pravilnike i propise. – dodao je Ćužić.
Novom revizijom Transeuropske prometne mreže (TEN-T) Hrvatska se našla na dva dodatna koridora: Baltičko more – Jadransko more i zapadni Balkan – istočni Mediteran. Stvorila se izuzetna prilika da se pozicioniramo kao glavni logistički centar za srednju i jugoistočnu Europu. Osim prometnih pravaca tu su infrastruktura za alternativna goriva, upravljanje prometom, nove tehnologije, povećanje razine sigurnosti i digitalizacija. Budući da sve to zahtijeva povećanu potrebu za kvalificiranom radnom snagom u sektoru prometa, krajnje je vrijeme za adresiranje problema radne snage, zaključeno je na konferenciji. Stručnjaci iz sektora obrazovanja i poslovnih komunikacija složili su se s time da je ključ, uz intervenciju države u obrazovni sustav, povećavanje upisnih kvota i resursa obrazovnih institucija, u cjeloživotnome obrazovanju. Jer čak i kada bi se svi učenici i studenti po završetku škole ili fakulteta odmah zaposlili u struci, ta brojka nije dovoljna kako bi nadomjestila trenutačnu prazninu.