To kako izgledaju intenzivni radovi tijekom sedmodnevnoga zatvora pruge i kako napreduje najveći željeznički projekt u Hrvatskoj, „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“, provjerili su u petak 24. svibnja 2024. studenti i profesori Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu (FPZ).
Njih devetnaestero sa željezničkog smjera odlučilo je dan u predavaonici zamijeniti danom na gradilištu dugom više od 42 kilometra i na terenu vidjeti kako izgleda sve ono što uče u teoriji. Studenti i profesori, zajedno s predstavnicima HŽ Infrastrukture, izvođača i nadzora radova te medijima, obišli su kamp izvođača u Križevcima, novoizgrađeno stajalište Vojakovački Kloštar, vijadukt Carevdar i kolodvor Lepavina.
Profesor s FPZ-a Borna Abramović pritom je izjavio:
– Na Zavodu za željeznički promet tradicionalno nemamo samo hrvatske studente, nego i studente iz cijele Europe zahvaljujući projektu Erasmus+ pa sam mislio da bi bilo jako zgodno da svi studenti koji studiraju željeznicu vide jedno ovakvo dobro gradilište. To je najskuplji projekt financiran iz EU-ovih fondova, a izvodi se jako dobrim tempom i dinamikom pa sam želio da to vide iz prve ruke.
O željeznici u Hrvatskoj došli su učiti i studenti iz Češke, Slovačke, Nizozemske i Rumunjske. Među njima i Mihai-Cristian Constantin iz Bukurešta:
– Moj prijatelj iz Rumunjske želio je doći ovdje i pitao me želim li mu se pridružiti. Odgovorio sam da želim i evo me. Željeznicu volim od malih nogu. Kada sam bio mali, mama je radila, a čuvala me dadilja. Svakoga dana s njom sam išao u kolodvor čekati mamu koja je putovala vlakom i tamo sam postao fasciniran vlakovima. Studiram ovo jer želim doprinijeti napretku željeznice u svojoj zemlji, a mislim da je Hrvatska u boljoj situaciji nego Rumunjska. I danas sam se ovdje uvjerio u to kako dobro napredujete.
Matej Oršulić, student treće godine, izjavio je da su mu projekti poput ovoga nešto na čemu bi želio raditi jednog dana:
– Za željeznicu me veže putovanje na fakultet vlakom na relaciji Virovitica – Zagreb. Učinilo mi se sve to zanimljivim. Mislim da je željeznica definitivno rješenje što se teretnog prijevoza tiče, a to hoće li se cestovni putnički prijevoz ikada prebaciti na željeznicu ovisi o stupnju luksuza koji će željeznica pružati.
Na svako njihovo pitanje odgovor je imao voditelj projekta u ime HŽ Infrastrukture Mario Rašić, koji je održao prezentaciju projekta i vodio obilazak te sve okupljene upoznao s trenutačnim statusom radova:
– Projekt je u visokoj fazi radova, intenzivno se izvode na cijeloj dionici. Upravo je u završnoj fazi priprema za preusmjeravanje prometa na novih 5,7 km nove pruge. Paralelno se izvode radovi u kolodvoru Novo Drnje, gdje su završni radovi na gradnji skretnica i rekonstrukciji kolosijeka. Do sada smo uspješno otvorili, preusmjerili promet na deset kilometara nove pruge i kroz naredni period očekujemo da ćemo prosječno mjesečno otvarati dodatne kilometre pruge u cilju cjelokupnog završetka projekta.
Dodao je i kako se smanjenje neophodnih trodnevnih i sedmodnevnih zatvora pruge očekuje početkom sljedeće godine kada će znatan dio građevinskih radova biti odrađen te će s daljnjim napretkom projekta ti zatvori biti svedeni na minimum.
U ponedjeljak 27. svibnja u promet se puštaju novi kilometri pruge između stajališta Majurec i Vojakovački Kloštar, a od prošloga mjeseca novim se kolosijekom vozi između kolodvora Koprivnica i Drnje, odnosno prvim novim kilometrima pruge koji su pušteni u promet na toj dionici. To su ujedno najzahtjevniji radovi na cijelome projektu, dodao je Mehmet Yilmaz, voditelj projekta u ime izvođača radova, turske tvrtke Cengiz Insaat:
– Do sada smo izvodili radove vezane uz donji pružni ustroj. Stupanj izvedenosti tih radova je 95 posto. Sada kada smo izišli iz razine donjega pružnog ustroja, korisnici će početi primjećivati radove na gornjemu pružnom ustroju, koji će sigurno biti vidljiviji i brže će se izvoditi. Do kraja godine u svakome mjesecu planiran je jedan sedmodnevni zatvor pa će sigurno biti i znatnih utjecaja na željeznički promet.
Trenutačno je izvedeno 66 posto radova. Do kraja godine očekuje se 80 posto završenosti, a cijeli bi projekt trebao biti gotov do kraja 2025.
