To kakvo je stvarno stanje, a kakvi potencijali na jedinoj željezničkoj vezi iz unutrašnjosti Hrvatske do obale, od Zagreba do Splita, moglo se čuti na zanimljivoj i žustroj raspravi koja se vodila na konferenciji Slobodne Dalmacije „Budućnost željezničke infrastrukture u Dalmaciji“ 7. ožujka 2023. u Splitu.
HŽI među panelistima
Foto: Božidar Vukičević/CROPIX
Među panelistima bio je i član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, koji je bez uljepšavanja rekao kako stoje stvari – kada je riječ o obnovi željezničkih trasa, ona kroz Liku trenutačno nije prioritet. Budući da je izgradnja željezničke infrastrukture složena te se uglavnom izvodi uz paralelan tijek prometa, smatra da za obnovu cjelokupne željezničke mreže neće biti dostatno jedno desetljeće, već dva.
– Iako se u željeznicu u Hrvatskoj danas ulaže više nego ikada prije u povijesti, financijska sredstva nisu neograničena te se zbog toga ulaže najprije u najprofitabilnije pravce, a to su koridori od Rijeke do mađarske granice i onaj od granice Slovenije do granice sa Srbijom. – napomenuo je Barišić.
Kada je riječ o modernizaciji ličke pruge, HŽ Infrastruktura nije odustala od tog projekta i ulaganja. Projekt osuvremenjivanja pruge Oštarije – Knin – Split nalazi se u planu investicija s oko 100 milijuna eura u razdoblju 2022. – 2026. iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost (39,8 milijuna eura), a dodatno bi se financirao iz kredita s državnim jamstvom.
Projekt obuhvaća modernizaciju pruge, rekonstrukciju i obnovu kolodvora te modernizaciju i obnovu signalno-sigurnosnih uređaja.
– S uvođenjem daljinskoga upravljanja te uklanjanjem uskih grla na ličkoj pruzi, povećat će se brzina prometovanja i po našim procjenama skratiti putovanje između Zagreba i Splita na četiri i pol do pet sati. – zaključio je.
Ključ razvoja je u teretnome prijevozu
Foto: Božidar Vukičević/CROPIX
Državni tajnik u Ministarstvu, mora prometa i infrastrukture Alen Gospočić ponovio je da je došlo vrijeme željeznice te da je većina novca namijenjenog za modernizaciju, oko pet milijardi eura, osigurana iz EU-ovih fondova, a ostatak iz nacionalnih izvora i kredita. Najavio je i 40 novih vlakova kroz dvije godine, a do 2032. čak 130 novih.
Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, rekao je kako bilježe porast broja putnika te da ih je lani bilo 40 posto više u odnosu na 2021., a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 50 posto više.
Najveća rasprava povela se oko teretnog prijevoza kroz Dalmaciju i njezine luke pa se moglo čuti da smo nekada prevozili oko 400 tisuća tona tereta prema Zagrebu, a sada tek 150 tisuća tona. Na tome jednom kolosijeku prioritet imaju putnički vlakovi, a samo jedan vlak može prevesti količinu tereta koju preveze 30 tegljača. S obzirom na sve to, revitalizacija teretnoga željezničkog prometa i pruge koja se veže na tri luke na Jadranu bila bi itekako važna.
Povezivanje zračnoga i željezničkoga prometa
Direktor Luke d.d. Filip Rogošić smatra da je logično da država više ulaže u Rijeku, našu najveću luku, ali da promet u Zadru i Šibeniku stagnira te da je za razvoj luka ključan razvoj infrastrukture.
– Kako se autocesta višestruko isplatila kroz turizam, tako bi se kroz prijevoz tereta vratilo i ulaganje u ličku prugu. – zaključio je.
Lukša Novak, direktor Zračne luke Split, istaknuo je da velik potencijal leži i u povezivanju zračnoga i željezničkoga prometa te nastavio:
– Otkako je Hrvatska ušla u EU, zabilježen je porast opsega prometa. Prema planovima Europske unije, sve luke koje imaju više od milijun putnika trebale bi se vezati na sveobuhvatnu mrežu željeznica.
Postoji i projekt kojim bi se Zračna luka Split povezala s gradom Splitom, no za to treba mnogo novca, vremena, volje i lokalnog suglasja.
Za kraj zanimljivo je napomenuti da je konferencija trebala biti održana tjedan dana ranije, no s obzirom na to da je snijeg paralizirao i odsjekao jug od ostatka Hrvatske, željeznička pruga bila je jedina koja ga je spajala i po kojoj je tekao promet. Simbolično, situacija koja je odgodila željezničku konferenciju pokazala je važnost željezničke veze prema Dalmaciji. U kakvom god stanju ona sada bila, pokazalo se da je važna i da Hrvatskoj treba.