AHM-800 tvrtke Swietelsky postrojenje je za iskop i ugradnju zaštitnoga tamponskog sloja. Drugim riječima, iskapa stari kameni materijal u dubini od 40 centimetara i ugrađuje novi. Funkcionira tako da se glavnina radnje događa u središtu postrojenja gdje se kameni materijal kopa ispod pragova i tračnica koji ostaju u zraku. Sustavom elevatora kamen se otprema do vagona koji ga odvoze na deponij, a nekoliko stotina metara dalje, na drugoj strani postrojenja kranovima se uz pomoć vagona doprema novi materijal te ugrađuje u kolosijek. To postrojenje na dan završi 300 metara pruge, iskopa tri tisuće tona staroga kamena, a ugradi 1500 tona novoga kamenog materijala. Uz stroj inače radi još tridesetak radnika, a on odrađuje posao koji bi umjesto njega trebalo raditi nekoliko stotina radnika. Radovi se izvode u dnevnim smjenama od 13 sati, potrošnja goriva je od 14 do 15 litara po dužnome metru. Sve to rekao nam je ovlašteni Zvonko Dundović, predstavnik izvođača radova tvrtke Swietelsky.
– Kada ne obnavlja prugu, AHM-800 je običan vlak koji može voziti i do 100 km/h. Nakon što AHM odradi svoj posao, na teren izlazi stroj za zamjenu kolosiječne rešetke. Postrojenje slično ovome, ali njegova je namjena zamijeniti stare pragove i tračnice te ugraditi nove, odnosno izmijeniti kolosiječnu rešetku. – opisao je Dundović. Tijekom radova susjednim kolosijekom teče promet, što putnički što teretni. Kada nailazi vlak, iz sigurnosnih se razloga na strojevima pali svjetlosna i zvučna signalizacija koja o nailasku vlaka obavještava radnike u blizini.
– Specifičnost ove dionice je ta što prolazi kroz samo središte Zagreba, paralelno uz Jukićevu i Vodnikovu ulicu, te presijeca Savsku cestu. Sve to uvjetuje odabir potpuno mehanizirane tehnologije izvođenja, posebno zbog ograničenog pristupa gradilištu jer bi korištenjem klasične i uobičajene građevinske mehanizacije došlo do dugotrajnog zatvaranja pruge za promet. Dodatna je otežavajuća okolnost i to što je pruga elektrificirana te bi uređaje kontaktne mreže trebalo demontirati i staviti izvan funkcije, a to je na ovoj dionici svakako neprihvatljivo. – objasnio je Dundović. Zbog gustoće naseljenosti u tome dijelu grada radovi se ne izvode noću.
Takvim najsuvremenijim postrojenjima i tehnologijama u Hrvatskoj je do sada već obnovljeno oko 600 kilometara pruga (npr. Ogulin – Split, Osijek – Beli Manastir, Zagreb Borongaj – Dugo Selo, Zaprešić – Zabok, Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor).
Radovi na projektu između Zagreb Zapadnog kolodvora (uključivo) i Zagreb Glavnog kolodvora (isključivo) obuhvaćaju cjelovitu obnovu gornjega i donjega pružnog ustroja, što obuhvaća obnovu kolosijeka i zamjenu skretnica, sanaciju mostova i izgradnju propusta, izgradnju uređenih površina za pristup putnika, radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, obnovu željezničko-cestovnih prijelaza Vodovodna i Republike Austrije te sustava kontaktne mreže.
Obnova jedne od najkraćih, a najprometnijih dionica u državi, kojom na dan prođe i do 150 putničkih i teretnih vlakova, traje od siječnja ove godine, a završetak je planiran sredinom 2024. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 29,2 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sve do završetka projekta u skladu s dinamikom radova uvode se posebne regulacije prometa, o čemu se putnike redovito obavještava.
Kada obnova bude završena, dionicu od stajališta Kustošija pa do Zagreb Glavnog kolodvora neće biti moguće prijeći ni jednom vrstom prometa brže i udobnije nego željeznicom.
Fotografije radova i impresivnog AHM 800 stroja pogledajte u galeriji ispod.