U organizaciji Hrvatske gospodarske komore 3. studenog 2023. u Rijeci je održana konferencija “Prometna budućnost RH – što nam donose TEN-T koridori”. Na konferenciji se govorilo o izmjenama TEN-T uredbe s obzirom na to da su u travnju 2023. prihvaćeni amandmani s ciljem da se RH nalazi na četiri europska koridora, čime bi Hrvatska postala logistički centar za središnju i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba.
Na konferenciji se govorilo o izmjenama Transeuropske prometne mreže (TEN-T mreže). Republika Hrvatska trenutačno se nalazi na dva koridora, dok bi novim usvojenim amandmanima trebala biti na četiri: Baltičko more – Jadransko more, Mediteranski koridor, Rajna – Dunav i Zapadni Balkan – istočno Sredozemlje.
Cilj tih izmjena bio je osigurati bolju ulogu hrvatskih luka i infrastrukturnu povezanost unutar Hrvatske kao i prekograničnu povezanost. Kako bi se osigurao gospodarski napredak, podigla atraktivnost kao i konkurentnost države u logističkom smislu, potrebno je, osim u infrastrukturni razvoj, uložiti napore i u razvoj kompletnih prometnih pravaca te pratećih tehnoloških procesa.
Prijedlozi amandmana Hrvatske prema Europskoj uniji, usvojeni 13. travnja 2023., uključuju produženje koridora Baltičko more – Jadransko more od Zagreba do luke Rijeka, izgradnju nove željezničke dionice Zagreb – Maribor – Graz, izgradnju željezničke poveznice Pula – Buzet – Divača – Trst, priključenje luke Ploče na koridor Zapadni Balkan te proširenje Mediteranskog koridora od Rijeke do Splita, čime se postiže oživljavanje ličke pruge. Za financiranje će RH imati na raspolaganju 26 milijardi eura iz EU-ovih fondova.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj istaknula je da će svaki razvoj nove i modernizacija postojeće prometne infrastrukture dovesti do razvoja gospodarstva:
– HGK se putem Udruženja luka i brodara aktivno uključila u problematiku TEN-T mreže. Kad je transport tereta pouzdan, točan i redovit na određenom pravcu, uz taj pravac otvaraju se velike mogućnosti za sve vrste industrije i usluga pa onda i za samu logistiku.
U uvodnom obraćanju potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković osvrnuo se na središnju temu konferencije, izmjenu TEN-T uredbe, te izjavio da nam to otvara dodatne mogućnosti realizacije bitnih prometnih infrastrukturnih projekata danas u Hrvatskoj.
– Iako mi već sada imamo ulaganja od oko tri i pol milijarde eura, ako bi se ove izmjene TEN-T koridora sljedećeg travnja usuglasile i donijela Uredba u Europskom parlamentu, to bi otvorilo dodatne mogućnosti gospodarskog razvoja za neke krajeve Hrvatske poput Istre, Dalmacije i Slavonije jer bismo time imali dodatne mogućnosti ulaganja u velike infrastrukturne projekte.
U sklopu konferencije održane su i dvije panel-rasprave o TENT-koridorima te trenutačnim prilikama i izazovima koji su pred svim sudionicima u prometnom lancu. U ime HŽ Infrastrukture član Uprave Darko Barišić izrazio je zadovoljstvo time što se Hrvatska uspjela dodatno pozicionirati na TEN-T mreži Europe u odnosu na već postojeće koridore koji prolaze teritorijem RH.
U svome izlaganju Barišić je istaknuo da HŽ Infrastruktura namjerava i u budućnosti ostati jedan od najvećih korisnika EU-ovih fondova u RH.
S obzirom na potrebnu pripremu studijske, zatim tehničke dokumentacije i ishođenje dozvola, naposljetku izvođenje radova na projektima sufinanciranim europskim sredstvima, član Uprave HŽ Infrastrukture iznio je važnost vremena potrebnog za provođenje projekata sufinanciranih europskim sredstvima. Barišić je izrazio potrebu za nalaženjem načina ubrzavanja postupaka realizacije projekta koji nisu u nadležnosti HŽ Infrastrukture poput izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, rješavanja imovinskopravnih odnosa te ostalih parametara iz sustava državne uprave koji usporavaju realizaciju određenih faza projekata.
– Svjesni smo svih problema, no uhvatili smo se s njima u koštac. Upravo smo zato pokrenuli veliki investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu te ulažemo više nego ikada u povijesti. Paralelno smo pokrenuli 27 velikih projekta obnove i modernizacije na dva koridora TEN-T mreže, od kojih se većina, njih 17, sufinancira EU-ovim novcem. Plan je da do 2035. u željezničku infrastrukturu uložimo 6,2 milijarde eura. – rekao je Barišić.
– HŽ Infrastruktura trenutačno provodi strateške projekte sufinancirane iz EU-ovih fondova na postojećim koridorima predviđenim TEN-T mrežom Europe u okviru raspoloživih sredstava. Hrvatska ima povijesnu priliku obnoviti većinu svoje željezničke infrastrukture europskim novcem. Čak 85 posto sufinancira se iz EU-ovih fondova, a većina velikih infrastrukturnih projekata provodi se na koridoru RH2 ili Mediteranskome koridoru, koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte, te na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom. – rekao je Darko Barišić tijekom panel-rasprave.
Barišić je također pojasnio važnost izmjena TEN-T uredbe na četiri koridora:
– Hrvatska zbog svoga geopolitičkog položaja ima šansu postati logističko središte za ovaj dio Europe i zapadnog Balkana. Novom uredbom o TEN-T koridorima Zagreb će se naći na sjecištu čak tri koridora te tako postati jedno od glavnih željezničkih centara u ovom dijelu Europe. Nadalje, lička pruga ovim izmjenama TEN-T mreže ima veliku šansu za obnovu jer se Uredbom i ona nalazi na koridoru, a samim time revitalizirat će se srednjodalmatinske luke. Istarska pruga također je na koridoru, stoga će i ona doživjeti obnovu.
Cilj konferencije bila je razmjena saznanja i novih trendova u prometu radi unaprjeđenja procesa među svim sudionicima u lancu opskrbe: željezničkim i cestovnim prijevoznicima, lukama i brodarima, špediterima, upraviteljima prometne infrastrukture, logistikom, kao i cjelokupnim hrvatskim gospodarstvom.
Na konferenciji su otvorene teme poput digitalizacije u prometu, održivosti, energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša s posebnim naglaskom na alternativna goriva u prijevozu.