Godišnja konferencija „Novog lista“ pod nazivom Kvarner 2030. održana je 29. studenoga 2023. u Opatiji. Na njoj su se okupili ključni dionici projekata koji bi u narednim godinama kvarnersku regiju te Rijeku kao njezino središte trebali pretvoriti u moderno europsko središte.
O brojnim infrastrukturnim projektima te ulaganjima u znanost i nove tehnologije, ali i u održivi turizam visoke kvalitete sudionici konferencije raspravljali su na tri panela. Na jednome od njih sudjelovao je i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić.
Konferenciju su otvorili potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, koji su pohvalili i naveli važnost pokrenutih i budućih infrastrukturnih projekata u Rijeci koja su takoreći vrata Europe.
U panel-raspravi na temu Europskoga zelenog plana Ivan Kršić istaknuo je kako će projekti rekonstrukcije i izgradnje željezničke mreže sami po sebi pridonijeti zaštiti okoliša i smanjenju onečišćenja iz prometa:
– Ulaganja u željeznicu nisu samo najave jer trenutačno imamo 27 velikih projekata u raznim fazama realizacije vrijednih milijardu i pol eura. Do kraja ovog desetljeća, u narednih desetak godina uz sufinanciranje iz EU-a planiramo uložiti još šest milijardi eura u naša dva glavna prometna pravca, u onaj od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom te u onaj od Rijeke do granice s Mađarskom.
Spomenuo je i kako su na željeznici najveći onečišćivači dizelske lokomotive, a prijevoznici u teretnome prijevozu koriste i koristit će električne lokomotive jer to je i povoljnije po pitanju troškova – gotovo upola jeftinije od vuče dizelskim lokomotivama te ekološki prihvatljivije.
– Elektrifikacija pruga jedna je od opcija ozelenjavanja željeznice. Međutim, tamo gdje pruge nisu elektrificirane u putničkome prijevozu koristit ćemo baterijske vlakove koje već razvija Končar, a bit će izgrađene i punionice za njih tako da ćemo tim projektima ispuniti sve zahtjeve Europskoga zelenog plana. – rekao je Kršić.
Europskim zelenim planom planirano je da se do 2050. godine 70 posto kopnenog tereta mora prevoziti željeznicom. Na pitanje je li to izvedivo predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture odgovorio je da je uvjeren da je u Hrvatskoj to izvedivo jer navedenim dvama glavnim pravcima prolazi 85 posto tereta. Na njima će se kapaciteti znatno povećati izgradnjom drugoga kolosijeka kako bi se što veća količina tereta prebacila na prijevoz željeznicom.
– To će sve skupa trajati desetak godina jer imamo poteškoća s projektiranjem. Izazove stvara i spora procedura, a na dionici od Karlovca do Rijeke izazov je i velik broj tunela, vijadukata, usjeka i mostova, ali Rijeku i Mađarsku planiramo povezati novom prugom do 2035. – zaključio je Kršić.