U sklopu 2021. – Europske godine željeznice u Zagrebu je u ponedjeljak 22. studenoga 2021. održana tribina „Suvremena željeznica u uvjetima liberaliziranog tržišta” u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Saveza za željeznicu.

U uvodnome izlaganju prisutnima se obratio Alen Gospočić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, govoreći o modernizaciji i restrukturiranju željezničkog sektora. Istaknuo je četiri ključna dijela reforme željeznice koja se mora provesti paralelno s ulaganjima. Riječ je o upravljanju željezničkim društvima, njihovoj reorganizaciji, planiranju sektorskih ulaganja i financiranja te razvoju znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora.

Nikola Popović, član Vijeća HAKOM-a, osvrnuo se na to kako tržišno natjecanje može biti pokretač željezničkog sektora, dok se Ante Klečina, predsjednik Saveza za željeznicu, dotakao teme održivog razvoja željezničkog prometa, koji može doprinijeti razvoju nacionalnog gospodarstva.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je panel-rasprava u kojoj je sudjelovao Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, zajedno sa Željkom Ukićem, Uprava-direktorom HŽ Putničkog prijevoza, Draganom Marčinkom, predsjednikom Uprave HŽ Carga, Borisom Rosandom, članom Uprave Transagent Raila, Josipom Ninićem, predsjednikom Uprave Končar – Električnih vozila, te Denisom Vukorepom, ravnateljem Lučke uprave Rijeka.

Panelisti su odgovarali na aktualna pitanja vezana uz program modernizacije željezničke infrastrukture, izazove s kojima se susreću prijevoznici na tržištu usluga u željezničkom teretnom prijevozu liberaliziranom 2013. godine, ulozi domaće željezničke industrije u modernizaciji voznoga parka nacionalnog putničkog prijevoznika, koristima koje nova koncesija u riječkoj luci donosi željezničkom sektoru i hrvatskom gospodarstvu te na niz drugih aktualnih gospodarskih pitanja.

– Viziji željeznice kao okosnice održivog razvoja u Republici Hrvatskoj može se pridonijeti jedino ulaganjem, a HŽ Infrastruktura upravo to i čini. Većina naših infrastrukturnih projekata, koji su u ovome trenutku u različitim fazama provedbe i pripreme, odnosi se na obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture na koridorima RH1 i RH2, a koji su dio međunarodnih željezničkih koridora. – rekao je Ivan Kršić, dodavši da HŽ Infrastruktura trenutačno u fazi projektiranja ima projekte u vrijednosti od četiri milijarde eura, u postupku javne nabave za radove projekte u vrijednosti dodatnih 550 milijuna eura, dok vrijednost radova koji su u tijeku u ovome trenutku iznosi 850 milijuna eura.

– Cilj nam je promijeniti način željezničkog prijevoza u Republici Hrvatskoj i stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu, stvoriti uvjete za unaprjeđenje željezničkog prometa kao ekološki najprihvatljivije vrste prometa. Dio zadanih ciljeva koji se tiču unaprjeđenja teretnog prijevoza već smo ostvarili i krajem prošle godine završili projekt Rijeka Brajdica kojim je Rijeka kao najvažnija hrvatska luka dobila modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom i stvorila uvjete za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza iz luke na željeznicu. – rekao je Kršić.

– Radimo i na unaprjeđenju putničkog prijevoza. Tu bih istaknuo projekte koji se odnose na poboljšanje prijevoza u zagrebačkome prstenu, gdje je mobilnost putnika najveća. Radovi na modernizaciji i elektrifikaciji dionice Zaprešić – Zabok pri samome su kraju, a oni od Savskog Marofa do zagrebačkog Zapadnog kolodvora izvode se planiranom dinamikom i trebali bi završiti sredinom 2022. Želimo omogućiti brže i sigurnije putovanje onima koji svakodnevno koriste usluge željezničkog prijevoza za dolazak na posao ili školovanje, kao i željeznici privući nove putnike. – dodao je Kršić.