Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u četvrtak, 25. ožujka 2024. u hotelu Esplanade u Zagrebu organizirali su Konferenciju o prometnoj povezanosti Jadransko-jonske regije – koridor zapadni Balkan – istočni Mediteran. Konferenciju su otvorili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Konferenciji je prisustvovao i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, a član Uprave Darko Barišić bio je sudionik jednog od panela.
U lipnju 2022. Hrvatska je preuzela predsjedanje strategijom Europske unije za Jadransko-jonsku regiju, koja počiva na stupovima na čijim se temeljima želi promicati održivi gospodarski i društveni rast u našoj regiji, a jedan od tih stupova kojemu je posvećena pozornost na konferenciji jest prometna povezanost. Upravo je glavna tema konferencije bila prometna povezanost Jadransko-jonske regije, čiji je dio i prometni europski koridor zapadni Balkan – istočni Mediteran.
Dan prije konferencije, u srijedu 24. travnja 2024., u Europskom parlamentu izglasana je revizija Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) prema kojoj je Republika Hrvatska, uz dva postojeća koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav), dodatno pozicionirana na još dva: Baltičko more – Jadransko more i zapadni Balkan – istočni Mediteran.
U uvodnome govoru predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je:
Predsjednik Vlade Andrej Plenković
– Na taj smo način zemlja koja je, gledajući u odnosu na raniji sustav paneuropskih koridora, doživjela najviše promjena, i to pozitivnih. Nitko se nije izborio za više kilometara, bilo željezničkih bilo cestovnih bilo luka od Hrvatske. Dakle, četiri velika koridora i ukupno proporcionalno najveća promjena.
Novi koridor trebao bi biti operativan do 2030., a Hrvatskoj će omogućiti dodatno pozicioniranje na međunarodnoj prometnoj mreži i služiti kao ključna karika koja povezuje srednju Europu, preko zapadnog Balkana s istočnim Sredozemljem.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver nazvao je konferenciju i svojevrsnom inauguracijom novoga prometnog koridora. Bilaver je naveo da je Hrvatska dobila najveće proširenje TEN-T mreže u odnosu na ostale članice Unije.
– Osim Njemačke, jedino se Hrvatska može pohvaliti time da je na četiri velika pravca, a uz luku Rijeka, koja je i do sada bila core luka, u tu su kategoriju ušle luke Split i Ploče, rekao je Bilaver.
S novim prometnim koridorom Hrvatska ima priliku intenzivnijeg uključivanja u prometni i gospodarski sustav EU-a te se otvaraju nove mogućnosti ulaganja u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Otvara se i mogućnost EU-ova sufinanciranja i dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te cestovne i željezničke infrastrukture u Slavoniji i Istri.
Ministar Gordan Grlić Radman
U sklopu konferencije održane su i dvije panel-rasprave. Prva se fokusirala na koridor zapadni Balkan – istočni Mediteran, ispitujući njegov potencijal kao priliku za razvoj Jadransko-jonske regije, dok je tema drugog panela bio prvi koridor izvan Europske unije s težištem na izazovima u implementaciji infrastrukture.
Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić sudjelovao je u drugoj panel-raspravi pod nazivom »Usklađeni razvoj prvog koridora izvan EU – prepreke u provedbi«. U istome panelu sudjelovali su i Gregor Mihelčić iz Hrvatskih autocesta, Krešimir Vidović iz Ericssona, Tin Viduka iz Altproa te Franc Klobučar iz SŽ Infrastrukture.
Darko Barišić govorio je i o izazovima s kojima se HŽ Infrastruktura suočava u provedbi aktualnih projekata duž koridora zapadni Balkan – istočni Mediteran. Kao osnovne izazove u provedbi projekata naveo je kompliciran zakonodavni okvir, gdje kao upravitelj željezničkom infrastrukturom u RH i nositelj svih tih velikih projekata vidimo mogućnost za pojednostavljenje u skladu s EU-ovim direktivama. Također, uočen je nedostatak projektantskih kuća, a posljedično i kvalitete projekata. Kao problem Barišić je naveo i nedostatak novoga inženjerskoga kadra specijaliziranog za željeznicu.
Kao preporuku novim članicama mreže TEN-T koridora, iz perspektive upravitelja infrastrukturom koji pokušava implementirati zahtjeve TEN-T-a, Barišić je poručio:
– Razgovarajte sa svojim susjedima jer bez usklađenih direktiva sa susjednim zemljama funkcioniranje koridora nije moguće. Sve zemlje koje se nalaze na određenome prometnom koridoru trebale bi imati direktive usklađene s Europskom unijom te si uzeti vrijeme za prilagodbu i implementaciju zahtjeva.
Darko Barišić na panelu
S Barišićem se složio i slovenski kolega Franc Klobučar te dodao da bez jednakih uvjeta u svim zemljama nema ni prometnih koridora te da je suradnja zemalja na svakome koridoru ključna za funkcioniranje svih željezničkih prometnih pravaca.
Osim iz Hrvatske, na konferenciji su sudjelovali i sudionici iz zemalja koje se nalaze na prometnim koridorima koji su bili tema konferencije.