Oleg Butković osvrnuo se na zahtjevan period u graditeljstvu:
– Bili smo svjedoci izazova od energetske krize, preko ulaska u šengenski prostor do izgradnje Pelješkog mosta s kojima se Hrvatska nosila dobro. Donesene su odluke kako bi se umanjile posljedice negativnih okolnosti u tome okružju. Odgovorili smo na povećanje cijena energenata i inflatorne pritiske.
Što se tiče prometne infrastrukture, istaknuta je važnost izmjene TNT uredbe kojom je Hrvatska dobila još dva koridora, čime smo uspjeli jug zemlje, koji nije bio na koridoru, uvrstiti na europsku mrežu prometnica, a to su preduvjeti da HŽ Infrastruktura može pripremati i provoditi velike infrastrukturne projekte.
– Tu su europski fondovi najveći izvor financiranja uz međunarodne investicije u obnovu regionalnih pruga jer je to isto vrlo važno. Promet, kao i sve grane, idu u smjeru ozelenjivanja pa nam je cilj smanjiti i potrošnju fosilnih goriva. Slovenija je svojim iskustvom pomogla Hrvatskoj jer je prije ušla u EU i dobro je da se na ovaj način i građevinski sektor u obje zemlje ojača jer ne znamo kakvi nas izazovi očekuju u budućnosti. – dodao je ministar.
Alenka Bratušek izjavila je kako obje države dijele zajedničke prometne ciljeve: kraće putovanje, kvalitetnu infrastrukturu i bolju uslugu.
– Slovenija veliku pozornost posvećuje održavanju infrastrukture koje će gospodarstvu omogućiti da bude konkurentno na tržištu. Godišnje investiramo 300 milijuna eura u modernizaciju željezničke infrastrukture. Gradimo novi kolosijek od Divače do Postojne. Planira se gradnja dvokolosiječne dolenjske pruge, prvo do Ivančne Gorice pa do Novog Mesta. Planiramo povećati broj vlakova na postojećim prugama i povezati se sa zračnom lukom u Brniku. Gradimo drugu cijev tunela Karavanke. Uvjerena sam da ćemo povećati udio prijevoza željeznicom, a omogućit ćemo i da cestovni promet bude brži. Sve to nećemo moći postići ako nećemo imati dobro graditeljstvo. Slovensko graditeljstvo je vrlo kvalitetno, a slovenski graditelji uživaju dobar glas nadaleko. – istaknula je Bratušek.
Na panelu posvećenome ulaganjima u infrastrukturu sa stajališta održive mobilnosti predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić istaknuo je kako smo pokrenuli veliki investicijski ciklus u modernizaciju i obnovu gotovo cijele željezničke mreže te da nije lako uskladiti zahtjeve ponajprije prijevoznika, a potom putnika te izvođača radova dok istodobno raste opseg i putničkog i teretnog prijevoza:
– Komuniciramo na mjesečnoj bazi s prijevoznicima, pa čak i svakodnevno po potrebi kako bismo situaciju na terenu koordinirali maksimalno. Od zadnjeg puta prije godinu dana kada smo se vidjeli na istome ovom mjestu dogodilo se puno promjena nabolje što se tiče željeznice. I to velikih promjena. To je znak da se transformacija željeznice doista i događa. Uvršteni smo na dodatna dva europska prometna koridora pa smo sada prisutni na ukupno njih četiri, što nam otvara dodatna vrata prema EU-ovim fondovima. Također, Vlada RH potpisala je veliki zajam s Europskom investicijskom bankom za 400 milijuna eura od ukupno 900 milijuna eura koji će biti na raspolaganju za revitalizaciju željezničkog sustava. Mi ćemo tim novcem obnoviti oko 500 kilometara pruga, ponajviše lokalnih, koje su za nas jednako važne kao i međunarodne koridorske pruge, jer ljude u manjim mjestima spajaju s velikim središtima. Ukratko, povećava se broj projekata kojima želimo promijeniti sliku željeznice u Hrvatskoj. Sve je više izvora financiranja i mislim da je javnost sve više svjesna da se puno radi, a što se vidi i na terenu. Planova je mnogo. Ukratko, u sljedećih desetak godina planiramo uložiti više od šest milijardi eura. – istaknuo je u panel-raspravi.
Na pitanje moderatora o najvećemu projektu u povijesti HŽ Infrastrukture, za koji je nedavno pokrenuta javna nabava, Kršić je odgovorio da se radi o projektiranju i izgradnji globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R) i njegovoj tranziciji na budući komunikacijski sustav (FRMCS).
– Takav projekt vrijedan 450 milijuna eura vrlo je važan jer omogućuje lakšu, bržu i sigurniju komunikaciju na željeznici.
Zaključno, s konferencije je poslana poruka da je izazova u graditeljstvu danas mnogo, posebno u željezničkome sektoru, koje prati nedostatak radne snage te projektanata koji mogu pripremati velike projekte kakvi su potrebni za revitalizaciju prometnog sustava. Zato je težište na školovanju i zadržavanju mladih stručnjaka koji će svoje znanje moći primijeniti u svojoj zemlji.