Godina velikih promjena slogan je 10. kongresa Hrvatskog društva za ceste i željeznice Via Vita, koji je od 19. do 21. studenoga 2023. održan u Rovinju. Jedna je od velikih promjena ta da se Hrvatsko društvo za ceste Via Vita proširilo te obuhvatilo i željeznicu te se od ove godine bavi čvršćim povezivanjem dviju vrsta prometa.
U skladu s time je ove godine i HŽ Infrastruktura dobila veliku ulogu u jačoj promociji željeznice i razmjeni iskustava s drugim tvrtkama i kolegama koji se bave prometom. Potpredsjednik Via Vite i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić na kongresu je održao prezentaciju pod nazivom »Željeznički infrastrukturni projekti«, a član Uprave Darko Barišić sudjelovao je na panel-raspravi uz kolege iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, Lučke uprave Rijeka i Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Kongres je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je još jednom podsjetio na to da su godine ulaganja u željeznicu pred nama i da je većina novca namijenjena upravo za obnovu infrastrukture. Plan je uložiti šest milijardi eura u sljedećih desetak godina.
Ivan Kršić istaknuo je da se na terenu doista i vidi da se u željeznicu ulaže više nego ikada u povijesti. Prezentirao je završene projekte HŽ Infrastrukture, one na kojima su radovi u tijeku, a istaknuo je da se za mnoge izrađuje studijska i projektna dokumentacija. Iako na nekim projektima ima problema, sudionici na panelu »Željeznice u Hrvatskoj jučer, danas, sutra« usuglasili su se s time da je željeznica tu gdje je danas zbog neulaganja jučer, odnosno od ranih devedesetih godina prošlog stoljeća. No, pokrenut je veliki investicijski ciklus koji će željeznicu podići na višu razinu, bez obzira na sve probleme i izazove koji stoje na tome putu.
Darko Barišić pritom je istaknuo da je u prošlosti bilo frustrirajuće raditi u situaciji kada željeznica vapi za obnovom, a novca nema.
Danas je situacija drukčija; financijska sredstva i planovi su tu i sada sav fokus treba usmjeriti na usklađivanje radova na svim velikim projektima dok paralelno teče promet čiji se opseg sve više povećava.
A hoćemo li uspjeti ispuniti Europski zeleni plan i do 2050. godine 75 posto opsega kamionskog tereta prebaciti na željeznicu? Barišić je optimistično kazao: – Mislim da Hrvatska to može ispuniti jer su pokrenuta ulaganja usmjerena upravo na koridorske pravce kojima se prevozi 84 posto tereta.
Što se tiče radne snage koja bi trebala nositi željeznicu kao okosnicu prometa u budućnosti, s Fakulteta prometnih znanosti poručuju kako situacija nije najsjajnija. Broj studenata na željezničkome smjeru smanjuje se zbog percepcije mladih da je željeznica zastarjela. Zato treba raditi na promjeni imidža željeznice u javnosti i uvoditi poticajne mjere i motivacije poput stipendija, što HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz i čine.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić istaknuo je da se za trajanja radova putnici možda ne odlučuju za putovanje željeznicom, ali jednoga dana kada radovi budu završeni, putnici će se sigurno vratiti jer će im se ponuditi kvalitetna usluga. – Radimo i na približavanju putovanja vlakom mladima ponudom besplatnih putovanja i subvencijama učenicima i studentima. – dodao je Ukić.
Nabavom novih vlakova svakoga mjeseca i obnovom voznoga parka također se željeznicu želi približiti putnicima te ih se želi potaknuti da promijene navike. Interesa za vožnju vlakom itekako ima. Također, novi zajam EIB-a od 715 milijuna eura namijenjen lokalnim i regionalnim prugama od iznimne je važnosti.
S konferencije je izišla zajednička poruka da nakon zavidne cestovne infrastrukture, i željeznicu čeka svijetla budućnost. Treba se usredotočiti na sadašnjost te na uspješno provođenje projekata i način putovanja željeznicom sigurno će se promijeniti.