Dana 21. rujna 2023. mediji su posjetili obnovljenu zgradu željezničkog kolodvora Osijek. Renovacija 125 godina stare zgrade trajala je dvije i pol godine. Projekt vrijedan oko četiri milijuna eura provela je HŽ Infrastruktura. Zgrada je za putnike otvorena 11. rujna 2023.
Obnova zgrade željezničkog kolodvora obuhvatila je:
- obnovu pročelja zgrade
- reorganizaciju i uređenje interijera zgrade
- sanaciju peronske nadstrešnice i uređene površine ispod nadstrešnice
- rekonstrukciju i poboljšanje postojećih tehničkih sustava (grijanje i hlađenje, vodovod i odvodnja, elektrotehničke instalacije i rasvjeta)
- ugradnju novih tehničkih sustava (vatrodojava, postrojenje za automatsko upravljanje, regulaciju i daljinsko praćenje potrošnje energije)
- uređeno je pet sanitarnih čvorova za potrebe putnika i zaposlenika kolodvora
- infrastruktura je prilagođena osobama s invaliditetom.
Izvođač radova bila je tvrtka Projektgradnja plus iz Slavonskog Broda. Usluge stručnog nadzora pružila je tvrtka Respect-ing iz Osijeka, a Konzervatorski odjel u Osijeku Ministarstva kulture i medija vršio je konzervatorski nadzor. Zgrada željezničkog kolodvora Osijek nalazi se u sklopu zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada te je zaštićeno kulturno dobro.
Prilikom obilaska predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić izjavio je:
-Osim završetka obnove kolodvorske zgrade u Slavoniji provodimo i brojne druge željezničke projekte i investicije poput nadogradnje i elektrifikacije pruge između Vinkovaca i Vukovara, koja bi trebala završiti do kraja godine, modernizacije ukupno 20 željezničko-cestovnih prijelaza u Osječko-baranjskoj županiji na kojima se podiže sigurnost postavljanjem polubranika, a pripremamo i dokumentaciju za modernizaciju dionice od Okučana do Vinkovaca.
Ove godine raspisujemo natječaj za do sada najveći projekt u Hrvatskoj. Neću reći najveći ikada, ali vrijednost mu je oko 700 milijuna eura. Od Dugog Sela do Novske radi se o rekonstrukciji postojećeg i dogradnji drugog kolosijeka ukupne duljine oko 73 kilometra. Što se tiče Osijeka, približavamo ga i s „gornje“ i s „donje“ strane Zagrebu. Trebat će neko vrijeme da se svi planirani projekti provedu, ali radi se. Idemo naprijed i u narednim godinama dovest ćemo željezničku infrastrukturu na razinu koju građani zaslužuju.
Ivan Radić, gradonačelnik Grada Osijeka, rekao je:
-Izuzetno mi je drago i veliko zadovoljstvo da konačno imamo lijepu i novu zgradu željezničkog kolodvora. Kao što znamo i svi se sjećamo, zgrada je bila u izuzetno lošem i derutnom stanju. Sada napokon imamo zgradu koju zaslužuje jedna slavonska metropola poput Osijeka. Mogu istaknuti jedno veliko zadovoljstvo svih građana grada Osijeka.
Ivan Anušić, osječko-baranjski župan, izjavio je:
-Prvi kontakt putnika koji vlakom dolazi u grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju bila je derutna zgrada koja je napokon obnovljena i funkcionalna. Sada je onakva kakva treba biti. Prvi kontakt sada je jedna prekrasna zgrada koja je u svom izvornom obliku koji je imala prije 125 godina.
Tomo Dubovečak, voditelj projekta iz HŽ Infrastrukture, opisao je što je u procesu obnove bilo najzahtjevnije:
-Najizazovnija je bila obnova pročelja, odnosno vratiti ga što je više moguće u izvorni oblik. Iz arhitektonskog gledišta značajno je što je obnova bila cjelovita. Izvana smo zadržali izvorni izgled prema zahtjevima konzervatora, a iznutra smo imali slobodu učiniti kolodvorsku zgradu modernom i suvremenom.
Vanjskim izgledom kolodvorska zgrada ponovno podsjeća na vrijeme kada je izgrađena 1898. Naime, prije više od stoljeća pročelje je bilo izvedeno u crvenoj cigli. Poslije Drugoga svjetskog rata zgrada je ožbukana, no ovom obnovom žbuka je skinuta, čime joj je vraćen prepoznatljiv izvorni izgled. Cigla koja se skrivala ispod žbuke bila u lošem stanju pa je trebalo izvesti ogroman posao restauracije. Obnova je doslovno išla opeku po opeku jer su se ručno iscrtavali njezini oblici, što ju čini unikatnom kolodvorskom građevinom. Na mjestima je na kojima je stara cigla ispod žbuke bila previše oštećena ugrađena je nova cigla, dok je ostatak opeke restauriran metodom tzv. dersanja, čime su se ispunjavala oštećenja. U konačnici na zgradi se ne vidi razlika između starih i novih opeka, a svi vanjski zidovi još su premazani tzv. hidrofobnom zaštitom, koja odbija vlagu. Jedan dio fasade ostao je bijel jer je nadograđen naknadno pa se razlikuje od ostatka, prema konzervatorskim uvjetima.
Tijekom obnove u prosjeku je na dan bilo angažirano oko 30 radnika različitih struka. S vanjskih je zidova skinuto oko 1850 m2 žbuke. U zgradu je ugrađeno više od 250 m3 betona, više od pet tisuća cigli, a krov je prekriven s oko 14 i pol tisuća eternit-ploča. Utrošeno je 75 km kabela za elektroinstalacije te 900 m cijevi za vodovodne instalacije. Popločeno je više od 1500 m2 perona, pristupnih staza i površina oko kolodvorske zgrade. Ugrađeno je 116 prozora te stotinjak unutarnjih i vanjskih vrata.
Inače, današnji željeznički kolodvor Osijek nalazi se na križanju željezničke pruge državna granica (Mađarska) – Beli Manastir – Đakovo – Slavonski Šamac – državna granica (BiH) i pruge od Dalja do Varaždina.
Prva kolodvorska zgrada u Osijeku (Gornjogradski kolodvor) na ovom je mjestu izgrađena 1870. za potrebe prve pruge koja je tada bila puštena u puštena u promet na relaciji Osijek – Erdut, gdje je uz pomoć skele bila vezana na Sombor. Poslije dvadesetak godina uočena je potreba za gradnjom većeg kolodvora jer stara zgrada nije zadovoljavala potrebe prometa. Stoga je kolodvor dobio današnje obrise 1898., kada je postojeća zgrada proširena prema nacrtima mađarskog arhitekta Ferenca Pfaffa, koji je projektirao i kolodvore u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu, Varaždinu i drugim velikim gradovima Austro-Ugarske.
Više fotografija pogledajte u galeriji ispod.
-
Obilazak s medijima
-
Kolodvor Osijek
-
Kolodvor Osijek
-
Tomo Dubovečak
-
Kolodvor Osijek
-
Ivan Kršić, Ivan Anušić, Ivan Radić
-
Kolodvor Osijek
-
Kolodvor Osijek
-
Kolodvor Osijek
