Bajkeri, policija, željezničari, autobusni prijevoznici, predstavnici Grada Zagreba i drugi prometni stručnjaci okupili su se 17. ožujka 2023. na konferenciji „Nesreće se ne događaju, one su uzrokovane“ u sjedištu Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, koja ju je i organizirala. Među panelistima u raspravi je sudjelovao i član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić.
Željeznička tema na konferenciji bili su željezničko-cestovni prijelazi kao crne točke na kojima stradava najviše ljudi na pruzi. Barišić je istaknuo kako su svi prijelazi obilježeni na zakonom propisan način, a samo je pitanje razine njihove sigurnosti. O tome da ni najviša razina osiguranja s polubranicima nije jamstvo sigurnosti svjedoči i nedavna situacija kod Čakovca u kojoj je automobil podletio pod vlak.
– Ponio sam brzojav koji smo to jutro primili i u kojemu je pisalo sljedeće: „14. ožujka u 5.45 sati na ŽCP-u osiguranom polubranicima te signalima došlo je do naleta vlaka na cestovno motorno vozilo“. Vlak je prometovao na relaciji Varaždin – Kotoriba. Vozilo se nije zaustavilo ispred željezničko-cestovnog prijelaza i spuštenih polubranika, već ih je mimoilazio s lijeve strane; vozio je slalom. Tom prilikom vlak je udario u vozilo te ga odbacio s lijeve strane pruge u dvorište. Strojovođa vlaka i vozač su alkotestirani, a alkotest negativan. Dakle, vozač nije bio pijan, nije gledao u mobitel, nego je svjesno zaobišao svu signalizaciju. To je potpuna neodgovornost. – opisao je Barišić.
Darko Barišić
Prema statistici, broj poginulih u zadnjih 20 godina na željezničko-cestovnim prijelazima opada. Prošle je godine na željezničko-cestovnim prijelazima živote izgubilo 10 osoba. Kako bi te brojke bile što bliže nuli, HŽ Infrastruktura već 23 godine provodi edukativno-preventivnu akciju „Vlak je uvijek brži“, a radi se i na povećanju razine zaštite na prijelazima.
– Kroz četiri godine trebali bismo biti na razini EU-a po pitanju broja moderniziranih prijelaza. – dodao je Barišić.
Lani je na hrvatskim cestama poginulo manje osoba nego godinu prije, no zabrinjava da je 15 posto više stradale djece. Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije MUP-a, upozorio je na to da djeca uglavnom stradavaju kao putnici u vozilima svojih članova obitelji.
– Dolazimo u nezgodnu situaciju da moramo kažnjavati roditelje, bake i djedove jer ne brinu o sigurnosti svoje djece. To mi nije logično, o tome oni moraju razmisliti. Kažu da im djeca vrište ako ih stave u sjedalicu. Meni to nije normalno. To znači da ih nisu naučili pravilima. – dodao je.
Željan Rakela
Problem je i u velikome broju neodgovarajućih autobusnih stajališta. U lokalnome i županijskome prijevozu ponajprije se voze školska djeca koja izlaze na stajalištima bez oznaka, rasvjete, ugibališta, nadstrešnice te ikakve signalizacije.
S obzirom na to da ljepše vrijeme na ceste mami i motocikliste, posebno je težište bilo na tim najugroženijim sudionicima u prometu. Sedam i pol puta rizičnije je biti vozač motora nego automobila. Željan Rakela, osnivač BMW moto kluba Dalmacija, rekao je kako motocikliste ne čuva nikakva karoserija kao što čuva vozače automobila, a postižu velike brzine i manje su vidljivi u prometu. On sam imao je 28 prijeloma, ali i dalje vozi motor jer mu je to strast kao i većini zaljubljenika u vožnju na dva kotača. Stoga sudionici rasprave ističu da je ključna njihova edukacija jer podaci pokazuju da gine sve više starijih motociklista, dok su brojke prije bile obrnute.
– Prije petnaestak godina na motorima su ginuli dečkići stari od 15 do 23 godine, a sada ljudi od 60 do 70 godina. Sada puno više ljudi starije životne dobi vozi motocikle. Ima tu i krize srednjih godina. Ja cijeli život vozim vozila na četiri kotača pa mislim da nije pametno da sada sjednem na motocikl i umislim da sam veliki bajker. Neki si tek u kasnijoj dobi mogu priuštiti motor, a ne shvaćaju da su četiri i dva kotača vrlo velika razlika. – zaključio je Mataija.
Josip Mataija
Na konferenciji se govorilo i o zanimljivoj tehnici hrapavljenja asfalta, čime on postaje puno bolji za prianjanje te omogućuje sigurniju vožnju i zaustavljanje. Gornji skliski sloj skida se mlazom vode pod visokim tlakom pa asfalt postaje gotovo nov.
Šarolika, zanimljiva i na trenutke žustra konferencija iznjedrila je nove suradnje i spoznaje korisne za daljnje unapređenje prometa. Rezultat je vidljiv i na terenu – dvije osnovne škole u Zagrebu dobit će novu signalizaciju i asfalt. Zaključak je kako će zajedničkim djelovanjem svih prometnih dionika ceste, pruge i autobusna stajališta postati sigurnijim mjestima.
