Već neko vrijeme svjedočimo velikom investicijskom ciklusu obnove i modernizacije željezničke infrastrukture u Hrvatskoj. Kako bi se predstavili planovi i budućnost željeznice, Jutarnji list organizirao je 1. lipnja virtualnu panelsku raspravu pod naslovom ”Željeznica za budućnost” na kojoj su sudjelovali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić i dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Josip Mlinarić.
Na samom početku panela resorni ministar Oleg Butković napomenuo je kako je početkom rada aktualne Vlade započet veliki investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu (Pelješki most, otvorene tri zračne luke: Zagreb, Split i Dubrovnik) u čemu važno mjesto zauzima modernizacija željeznice, koja je desetljećima zbog raznih razloga bila zanemarivana. Stoga je fokus upravo na modernizaciji željeznice i upravo se u tom sektoru u idućih deset godina planiraju najveća ulaganja.
-Trenutačna ulaganja u prometnu infrastrukturu veća su od 20 milijardi kuna, od čega je polovina investicija u željezničku infrastrukturu. – istaknuo je ministar te dodao kako je cilj do kraja desetljeća podići ulaganja u željeznicu na tri, odnosno tri i pol milijarde eura.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić istaknuo je kako je u ovom trenutku u tijeku realizacija devet velikih projekata. Od toga su četiri u početnoj fazi, a preostali su u visokom stupnju gradnje, napomenuo je Kršić. Krajem prošle i početkom ove godine potpisani su ugovori za projekte Savski Marof – Zagreb, Vinkovci – Vukovar, Virovitica – Pitomača i Križevci – Koprivnica – državna granica. U tijeku su radovi na kontejnerskom terminalu Brajdica, koji završavaju u lipnju. Kršić je napomenuo da odlično napreduju i radovi na kontejnerskom terminalu na Zagrebačkom pristaništu u riječkoj luci, kao i na pruzi Zaprešić – Zabok.
– Radovi na pruzi Dugo Selo – Križevci ne teku dinamikom kojom bismo željeli. Do sada je realizirano 62 posto radova. No računamo da ćemo to završiti do kraja 2022., tako da financiranje iz fondova EU-a neće biti ugroženo. – pojasnio je Kršić.
Tomislav Josip Mlinarić ukazao je na činjenicu da se gotovo svi projekti koji se trenutačno provode u željezničkoj infrastrukturi nalaze u Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za tekuće petogodišnje razdoblje.
– Mora se priznati da je ministar Butković sa svojom ekipom u HŽ Infrastrukturi napokon pokrenuo projekte na željezničkoj infrastrukturi naše države. Dugo se čekalo na to. – komentirao je Mlinarić.
Međutim, “projekt svih projekata” jest nizinska pruga od Zagreba do Rijeke, čija se vrijednost modernizacije i izgradnje procjenjuje na iznos od 2,5 do tri milijarde eura. Ideja je stara 38 godina, a ove godine napokon je započela njena realizacija objavom natječaja za izvođača radova od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.
– Krajem ove, najkasnije početkom iduće godine, počinjemo s radovima na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Što se tiče nastavka od Karlovca prema Rijeci, u tijeku je, u različitim fazama, izrada studijske dokumentacije za pojedine dionice. Budući da smo u fazi izrade studijske dokumentacije, još nije definirana trasa buduće nizinske pruge do Rijeke, ali naš je cilj započeti radove i na tim dionicama tijekom 2025. – otkrio je Kršić.
Tomislav Josip Mlinarić ocijenio je kako nizinska pruga do Rijeke nema alternativu te dodao da za pripremu i gradnju takvog projekta treba 15 godina. Mlinarić se zauzeo za rekonstrukciju na postojećoj trasi željezničke pruge do Rijeke kako bi se primio teret od 13 milijuna bruto tona godišnje i tako pripremljenije dočekalo veliku investiciju u nizinsku prugu.
Na panelu je bilo riječi i o kontinuiranom rastu teretnog prijevoza od 2015., čemu je pridonijela i pojava privatnih teretnih prijevoznika. Završno obraćanje na panelu pripalo je ministru Butkoviću, koji je jasno poručio:
– Proces obnove željezničke infrastrukture započet je i on je nezaustavljiv te nema alternativu. Bez obzira na to tko pobijedi na izborima, neće imati hrabrosti to mijenjati jer bilo kakva odluka da se uspori ili odustane od ulaganja u željezničku infrastrukturu ne bi bila dobro prihvaćena. Stoga sam kao ministar siguran da će se to nastaviti. To je naša realnost i sad je samo pitanje tko će biti na izvršnim funkcijama sutra i koji će se zakoni donositi kako bi se sve to ubrzalo i olakšalo. Vjerujem da će biti dovoljno pameti, volje i želje da se taj investicijski ciklus završi do 2030. godine.