Foto: Božidar Vukičević/CROPIX

Vijest o uvrštavanju Hrvatske na dodatne koridore Transeuropske prometne mreže (TEN-T), od kojih će na jednome biti i tzv. lička pruga, otvorila je i vrata Dalmacije prema Europi. Pruga od Oštarija preko Knina do Splita duga više od 320 kilometara ima velike izglede biti obnovljena novcem iz EU-ovih fondova.

Lička pruga na koridoru bila je jedna od glavnih tema na konferenciji »Modernizacija cestovne i željezničke infrastrukture – pokretači juga Hrvatske« koja se 16. veljače održala u Splitu. Na jednoj od panelskih rasprava sudjelovao je član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, koji je, između ostaloga, izjavio:

– HŽ Infrastruktura nije zaboravila Dalmaciju, samo je pitanje prioriteta kada ćemo što napraviti. Najveći pomak koji se dogodio upravo je ovo izglasavanje. Sada Hrvatska ima četiri koridora, što je jako velika stvar jer je novih 430 kilometara ušlo u TEN-T mrežu. Ovo je povijesna prilika jer sada možemo ispuniti sve naše želje.

Foto: Božidar Vukičević/CROPIX

Hrvatska se do sada nalazila na dvama međunarodnim koridorima (Mediteranskom i Rajna – Dunav), a revizijom TEN-T Uredbe uvrštena je na dva nova koridora: Zapadni Balkan – Istočni Mediteran te Baltičko more – Jadransko more, na kojemu po novome leži i pravac prema Splitu. Time se postavljaju novi zahtjevi koje će Republika Hrvatska biti obvezna ispuniti do 2040. godine kao dio proširene osnovne mreže. S obzirom na tu važnu promjenu koju donosi nova TEN-T Uredba, pokreće se detaljnija analiza. Pruga Oštarije – Knin – Split tako će morati zadovoljiti standarde koridora, odnosno mora biti dvokolosiječna, elektrificirana te osposobljena za brzine do 160 km/h. S obzirom na to predstoji izrada studije koja će sadržavati analizu potrebe izmjene trase postojeće pruge te će HŽ Infrastruktura po službenom usvajanju revidirane TEN-T Uredbe, što se očekuje u travnju, započeti s aktivnostima za izradu spomenute studije.

Međutim, Barišić ističe kako pritom treba biti realan:

– Budući da se ovdje radi o tek prihvaćenim novim prometnim pravcima, jasno je da je potrebno sve navedeno ugovoriti te provesti, za što je prema dosadašnjem iskustvu potrebno između šest i 10 godina.

Kako bi se osiguralo sufinanciranje radova za izvedbu bilo kojeg projekta, potrebno je najprije pripremiti studijsku dokumentaciju (studiju izvodljivosti, analizu troškova i koristi te studiju o utjecaju zahvata na okoliš) te, nakon što Europska komisija prihvati projekt, tehničku dokumentaciju s ishođenjem svih potrebnih dozvola (idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole i glavni projekt s ishođenjem građevinskih dozvola), nakon čega je tek moguće prijaviti bilo koji projekt za sufinanciranje samog izvođenja radova, odnosno fazu izvođenja radova u kojoj dolazi do najveće apsorpcije sredstava.

Međutim, brže putovanje od primjerice Zagreba do Splita nije daleka budućnost, već se i sada radi na tome. Naime, na 12 kolodvora od Oštarija do Gračaca u rad se postupno puštaju postavljeni elektronički signalno-sigurnosni uređaji koji bi trebali povećati propusnu moć pruge i brzinu prometovanja. Tako su primjerice početkom veljače u punu funkciju regulacije prometa pušteni uređaji u kolodvorima Josipdol i Plaški te u odjavnici Vojnovac. Time se postiglo to da su svi kolodvori od Josipdola do Ličkog Lešća (više od 80 km pruge) spojeni istim uređajima. To znači da se ukidaju ograničene vožnje koje su bile na snazi i ubrzava se putovanje.

Također, sredinom ove godine započet će intenzivni radovi na istim takvim uređajima u kolodvorima prema jugu: Malovan, Zrmanja, Plavno, Pađene i Knin (zajedno s odjavnicama Pribudić i Stara Straža) kako bi se 17 kolodvora integriralo u jedinstvenu cjelinu. Kada se u promet puste i ostali uređaji u kolodvorima do Splita, stvorit će se cjelina od ukupno 29 kolodvora i 11 odjavnica kojima će se moći upravljati iz središnjeg mjesta u Kninu, koji je, zanimljivo, jedan od najvećih kolodvora u Hrvatskoj.

Kada su u pitanju ulaganja iz EU-ovih fondova u radove na ličkoj pruzi, prvi pomaci već su počeli. Naime, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planirano je uložiti 40 milijuna eura (od ukupno planiranih 100 milijuna eura) u modernizaciju i obnovu signalno-sigurnosnih uređaja te obnovu infrastrukture u kolodvorima Drniš, Perković, Labin i Kaštel Stari, a radi se i na uklanjanju uskih grla na željezničkoj infrastrukturi.

Ukratko, poslije modernizacije i ugradnje elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja u kolodvorima te daljinskoga upravljanja i uklanjanja uskih grla putovanje od Zagreba do Splita znatno će se skratiti i to na četiri i pol sata.

 

 

Skip to content