Toliko spominjana lička pruga bila je jedna od tema panel-rasprave „Prometno povezivanje teretnih terminala luke Split: konkurentnost i perspektive“, koja je održana 9. svibnja 2023. u Solinu. Panel je organizirao Pomorski fakultet u Splitu u sklopu 10. Međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti. HŽ Infrastrukturu predstavljao je član Uprave Darko Barišić.Na konferenciji raspravljalo se o cestovnome i željezničkome prometu koji utječu na teretne terminale luke Split. Iako je elektrifikacija pruge Oštarije – Knin – Split idealna opcija za razvoj gospodarstva juga Hrvatske, nije izgledno da će se to dogoditi uskoro. Naime, i Darko Barišić složio se s time da je elektrifikacija neophodna zbog smanjenja troškova energije (po proračunima, šest-sedam puta) te da je to jedini način da srednjodalmatinske luke stanu uz bok riječkoj luci. Međutim, prvo u cijelosti treba rekonstruirati ličku prugu, što trenutačno nije među prioritetima HŽ Infrastrukture jer se paralelno provode 24 velika projekta na dva glavna koridora od europske važnosti, no to ne znači da se u ličku prugu ne ulaže.
U projekt osuvremenjivanja pruge Oštarije – Knin – Split u razdoblju 2023. – 2027. planira se uložiti oko 100 milijuna eura (gotovo 40 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti) te ostatak iz kredita s državnim jamstvom. Projekt obuhvaća modernizaciju pruge, rekonstrukciju i obnovu četiriju kolodvora (Labin Dalmatinski, Perković, Drniš, Kaštel Stari) te modernizaciju i obnovu signalno-sigurnosnih uređaja na pruzi.
Obnova ličke pruge nalazi se i u najavama proširenja TEN-T koridora, no odluka je tek upućena Europskoj komisiji te je potrebno još nekoliko koraka dok dionica ne bude uvrštena u TEN-T mrežu.
– Ipak, ovo je prvi i veliki korak prema tome. Kada lička pruga i bude dio TEN-T mreže, trebat će izraditi analizu troškova i koristi, studiju izvodljivosti, projekte, ishoditi dozvole te provesti natječaj. S obzirom na to da je financijska omotnica za razdoblje 2021. – 2027. određena te da se radi o vrlo zahtjevnome terenu, nadamo se da bi taj projekt rekonstrukcije i elektrifikacije mogao ući u sljedeće proračunsko razdoblje 2034. – 2041. – istaknuo je Barišić.
Svi sudionici pozdravili su proširenje osnovne TEN-T mreže Mediteranskoga koridora, čime bi profitiralo cijelo hrvatsko gospodarstvo, što bismo u konačnici ostavili u naslijeđe budućim generacijama.
Dok se ne dogode neki pomaci u obnovi same pruge, prijevoznici očekuju intervenciju mjerodavnoga ministarstva u obliku subvencije željezničkim prijevoznicima u vuči vlakova zbog visokih troškova koje generiraju.
Dodatna potreba za stavljanjem pruge koja je jedina željeznička veza Dalmacije s ostatkom Hrvatske u veći pogon očituje se i kroz povećani udio teretnog prijevoza cestom, odnosno kamionskim prijevozom. Osim što uzrokuje zagušenje urbane prometne mreže, takav način prijevoza negativno se odražava na okoliš i zato je, složili su se svi, krucijalno teret vratiti na željeznicu.