O razvoju prometne infrastrukture, osobito željeznice, u sjevernoj Hrvatskoj raspravljalo se na konferenciji pod nazivom „Hrvatski sjever: brze ceste i/ili željeznica“, koja je 7. listopada 2024. održana u Varaždinu u organizaciji portala eVaraždin.
U govorima i panelima s različitih aspekata obrađene su teme prometne infrastrukture, a ove su godine u fokusu bile integracija cestovnog i željezničkog prometa te važnost razvoja cestovne i željezničke mreže za svaku od četiriju županija na sjeveru.
Pozdravni govor održao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, a na panel-raspravi su uz predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Ivana Kršića sudjelovali župani Varaždinske županije Anđelko Stričak, Međimurske županije Matija Posavec, Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i Koprivničko-križevačke županije Darko Koren te saborski zastupnik i načelnik Gornjeg Kneginca Goran Kaniški.
Žarko Tušek
Žarko Tušek istaknuo je da je konferencija neophodna za zdravu suradnju svih županija na sjeveru Hrvatske koje imaju mnogo toga zajedničkoga:
– Kada gledamo područje sjeverne Hrvatske te realizaciju i dinamiku prometnih projekata, velik dio tih projekata završen je, i to ne samo u području cestovne infrastrukture, već i željezničke, te je u osam godina mandata ove Vlade samo u projekte željezničke infrastrukture na sjeveru već investirano i realizirano gotovo 350 milijuna eura.
Spomenuo je kako je željeznica postala apsolutni prioritet nakon velikoga investicijskoj ciklusa u cestovnu infrastrukturu:
– Prije svega potrebno je revitalizirati naše međunarodne koridore, a nakon toga niz ostalih dionica i pruga diljem županija jer je željeznica, u konačnici, najdostupniji i ekološki najodrživiji oblik prijevoza u kontekstu zelene tranzicije, ali ujedno najskuplji za izgradnju i rekonstrukciju.
Pritom je Tušek istaknuo kako se radi o ogromnim zahvatima u investicijskome, projektnome i tehnološkome smislu koji sada postaju i hrvatska stvarnost, ali i stvarnost hrvatskog sjevera.
Ivan Kršić
Ivan Kršić najavio je da u sljedećih deset godina u željezničku infrastrukturu ukupno planiramo uložiti oko šest milijardi eura, a pritom sjever Hrvatske nije i neće biti iznimka:
– U sljedećih četiri do pet godina u ove četiri županije planiramo uložiti još 300 milijuna eura. Do sada smo završili projekt modernizacije i elektrifikacije pruge na dionici Zaprešić – Zabok te izgradnju pruge na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno. Važno je napomenuti i da smo završili projekt obnove pruge Savski Marof – Zapadni kolodvor – Glavni kolodvor Zagreb, što nije na području sjevernih županija, ali je važno u kontekstu bolje povezanosti sa Zagrebom. Trenutačno najveći željeznički projekt u RH jest rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugoga kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica koji će donijeti mnoge benefite ne samo Koprivničko-križevačkoj županiji, već čitavoj regiji. Radovi su intenzivirani i na projektu Dugo Selo – Križevci, a u tijeku je i obnova pruge od državne granice sa Slovenijom, preko Čakovca i Kotoribe do državne granice s Mađarskom. Za Lepoglavsku spojnicu izrađena je studija te pripremamo izradu projektne dokumentacije, no najprije moramo obnoviti glavne koridore, za što uspješno povlačimo novac iz Europske unije. Nakon što smo nedavno obnovili dionicu pruge od Zaboka do Krapine, provodimo analizu kako na najbolji i najbrži način obnoviti postojeću prugu od Zaboka do Varaždina.
Dodao je kako je jedan od najvećih planiranih projekata na sjeveru zemlje, a čija realizacija uskoro počinje, obnova dionica Kloštar – Koprivnica – Varaždin i Varaždin – Čakovec, ukupne duljine oko 90 kilometara. Vrijednost projekta je viša od 180 milijuna eura iz državnoga proračuna, odnosno kredita Europske investicijske banke. Početak radova očekuje se u prvoj polovini 2025., a po završetku će cijela dionica od Čakovca do Virovitice biti obnovljena.
