To kako Hrvatska može postati ključno prometno čvorište u regiji te kako izgleda razvoj integriranih i multimodalnih načina prijevoza u Europi bile su teme konferencije „TEN-T mreža: Prometna povezanost za konkurentnije gospodarstvo“, koja je 28. travnja održana u Zagrebu. Konferenciju su organizirala „24sata“ pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Skup je okupio ključne dionike iz sektora prometa, logistike i infrastrukture.
Na panel-raspravi „Logistika i upravljanje lancem opskrbe: Multimodalna prometna rješenja“ sudjelovao je i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, koji je rekao kako je pokrenut snažan investicijski ciklus trenutačno vrijedan više od milijardu eura, a u sljedećih deset godina plan je uložiti šest milijardi eura:
– Radovi se izvode diljem zemlje, a većina se financira iz EU-ovih fondova i kredita. U HŽ Infrastrukturi trenutačno se suočavamo s dva najveća izazova kada je riječ o bržoj provedbi projekata. Prvi je nedostatak projektanata na hrvatskome tržištu. Sve se češće događa da tvrtke, iako dobivaju ugovore, zbog manjka stručnoga kadra nisu u mogućnosti ispoštovati zadane rokove. To stvara ozbiljne probleme u dinamici radova. Drugi veliki izazov su administrativne procedure u Hrvatskoj. Ne mogu reći je li ih moguće pojednostaviti, ali činjenica je da je birokracija često prevelika prepreka za pravodobno pokretanje i provedbu projekata.
Ivan Kršić
Dodao je kako je uvrštavanje na dodatne koridore vjetar u leđa postojećim ulaganjima jer je HŽ Infrastruktura najveći korisnik EU-ovih fondova u prometnome sektoru u Republici Hrvatskoj, a nova Uredba o koridorima pomoći će joj da na toj poziciji i ostane.
Panel-rasprava, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Hrvatskih autocesta, Lučke uprave Rijeka, ENNA Transporta i MAERSK-a, fokusirala se na izazove i prilike u željezničkome sektoru, uključujući potrebu za modernizacijom infrastrukture, povećanjem brzine vlakova i implementacijom digitalnih tehnologija. Sudionici su se složili s time da ulaganja u željeznicu nisu samo ulaganja u infrastrukturu, već i u konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, smanjenje emisije CO₂ i povećanje razine učinkovitosti transporta.
Europski željeznički koridori u RH
Inače, Transeuropska prometna mreža (TEN-T – Trans-European Transport Network) jest planirana mreža cesta, željeznica, morskih luka, luka unutarnjih plovnih putova i zračnih luka u Europskoj uniji, a njome bi se uklonila uska grla i udaljenije regije povezale u zajednički prometni sustav. Hrvatska je prošle godine uvrštena na dodatne prometne koridore te se sada nalazi na ukupno četiri koridora, od kojih su tri željeznička: Mediteranski koridor, Baltičko more – Jadransko more, Zapadni Balkan – istočni Mediteran, a koridor Rajna – Dunav riječni. Najveća je novost za Hrvatsku ta da je Dalmacija prvi put uvrštena na koridor, i to na Baltičko more – Jadransko more od Oštarija do Splita. To znači da će tzv. lička pruga od Oštarija do Splita do 2040. morati zadovoljiti standarde koridora, odnosno postat će elektrificirana, s osovinskim opterećenjem od najmanje 22,5 tona, s brzinama do 160 km/h za putničke vlakove i 100 km/h za teretne vlakove te će omogućiti upravljanje teretnim vlakovima duljine najmanje 740 m.
Damir Šoštarić
Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je ključnu ulogu Europske unije u standardizaciji prometnih mreža i važnost ulaganja u hrvatsku prometnu infrastrukturu kroz europske fondove.
– U Europskoj uniji postoji devet ključnih prometnih koridora, a Transeuropska prometna mreža sastoji se od triju slojeva: Osnovne mreže, Proširene osnovne mreže i Sveobuhvatne mreže. Cilj je da Osnovna mreža bude završena do 2030., Proširena osnovna do 2040., a Sveobuhvatna do 2050. Uvrštavanjem luka Ploče i Split u Osnovnu mrežu te luka Zadar i Šibenik u Sveobuhvatnu mrežu otvorena je prilika za planiranje i provedbu novih projekata koji će dodatno integrirati obalne regije u nacionalni i europski prometni sustav. – pojasnio je.
Zaključno, konferencija je potvrdila stratešku važnost željeznice u sklopu TEN-T mreže, ističući kako će daljnja ulaganja i modernizacija željezničkog sektora omogućiti Hrvatskoj da postane ključni logistički centar u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Foto: Pixsell
