Kako voziti 900 vlakova na dan dok gradimo novu mrežu?

Dana 29. travnja 2025. u Zagrebu u organizaciji HŽ Putničkog prijevoza (HŽPP), Hrvatskog društva željezničkih inženjera (HDŽI), Saveza za željeznicu (SZŽ)  te Fakulteta prometnih znanosti, održana je konferencija posvećena strateškim i operativnim izazovima u razvoju željezničkog sustava Republike Hrvatske. Fokus ovogodišnjeg skupa bio je na svakodnevnim operativnim izazovima koje pred struku postavljaju infrastrukturni radovi, a posebno na složenosti izrade i realizacije voznog reda s gotovo 900 vlakova na dan na mreži koja se paralelno gradi i modernizira. Na konferenciji sudjelovali su i predstavnici HŽ Infrastrukture, član Uprave Subhi Tawfiq te direktor Sektora za pristup infrastrukturi Anto Krajina.

U dijelu uvodnih obraćanja Žarko Tušek, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, željeznicu je nazvao temeljem svake ozbiljne ekonomije te rekao kako svjedočimo renesansi u ulaganju u željeznicu s obzirom na veliki investicijski ciklus koji je u tijeku. Istaknuo je:

– U ovome trenutku po hrvatskoj željezničkoj mreži svakodnevno prometuje oko 900 vlakova. Istodobno gotovo da nema dijela mreže na kojemu se ne izvode radovi poput modernizacije, elektrifikacije, sanacije, digitalizacije. Ilustracije radi, ako uzmemo u obzir samo jedan ključni prometni koridor, a to je onaj od državne granice s Mađarskom do naše glavne luke u Rijeci, možemo zaključiti kako se na 45 posto te dionice u ovome trenutku izvode projekti koji su u fazi radova. Na temelju toga možemo pretpostaviti koliko je složeno istodobno organizirati i promet i radove. Upravo taj paralelni suživot prometa i radova jedan je od najsloženijih izazova u upravljanju željezničkim sustavom. Konferencija je zato idealna prilika da otvoreno govorimo o pitanjima koja nas sve dotiču: od sigurnosti i pouzdanosti prijevoza, preko utjecaja na korisnike do učinkovitosti koordinacije između upravitelja infrastrukture, prijevoznika, izvođača radova i javnosti. Cilj nam je ne samo analizirati aktualno stanje, već i čuti konkretna rješenja, primjere dobre prakse i vizije kako održati visoku razinu prometa unatoč opsežnim radovima. – zaključio je Tušek.

Jedan od predstavnika organizatora, predsjednik Uprave HŽPP-a Željko Ukić rekao je:

– Komunikacija s građanima, postojećim ali i potencijalnim putnicima, lakša je kada se uključe županije, gradovi i općine. Zaista redovito održavamo sastanke s velikim brojem jedinica lokalne i regionalne samouprave, jer je teško naći ravnotežu između zahtjeva za korekcijama voznog reda i uvođenjem više vlakova na određenome području i naših tehničkih ograničenja koja se odnose i na broj raspoloživih vozila i na stanje željezničke infrastrukture. No, trudimo se balansirati, uvodimo nove linije gdje god je to moguće, nabavljamo nove vlakove i njima unaprjeđujemo kvalitetu usluge.

Ukić je dodao da je svjestan nezadovoljstva putnika, ali i istaknuo da su svi radovi i sve regulacije dio procesa kako bi željeznička usluga u budućnosti bila bolja, kvalitetnija i sigurnija. Naveo je i cilj– pridobivanje novih putnika te smanjenje opsega korištenja automobila.

Jedan od najzapaženijih dijelova konferencije bila je panel-rasprava na temu izrade voznog reda u uvjetima ograničenja i radova na pruzi. U njoj sudjelovao je i član Uprave HŽ Infrastrukture Subhi Tawfiq. Sudionici su iz prve ruke govorili o svakodnevnim kompromisima i naporima koji se ulažu kako bi željeznički promet ostao pouzdan i siguran, unatoč ograničenjima uzrokovanima radovima na ključnim dionicama mreže. Tawfiq je istaknuo:

– Svaki vozni red koji izrađujemo plod je složenog procesa u kojemu se usklađuju zahtjevi svih dionika, kapaciteti mreže i tehnička ograničenja. Naša je zadaća omogućiti stabilan i učinkovit promet, čak i u ovako dinamičnim uvjetima, jer željeznica nema alternativu.

Dodao je i da su u HŽ Infrastrukturi svjesni da svaki građevinski zahvat sa sobom nosi privremene izazove: od smanjenih brzina do zatvorenih dionica,  no važno je istaknuti da bez tih kratkoročnih neugodnosti ne bi bilo ni dugoročnog napretka.

Anto Krajina, direktor Sektora za pristup infrastrukturi, u prezentacijskome dijelu istaknuo je:

– Upravljamo s 2617 kilometara pruge, od čega je 11 posto dvokolosiječnih, a 39 posto elektrificiranih. S jednim željezničkim putničkim prijevoznikom te devet aktivnih teretnih prijevoznika intenzivno komuniciramo i dogovaramo izvršenje voznog reda. Ono je zahtjevno u trenutku kada se na nekoj dionici izvode radovi pa je putnički prijevoz organiziran zamjenskim autobusima. Nastojimo maksimalno unaprijed najaviti radove kako bi se svi prijevoznici lakše organizirali, no to nije uvijek moguće jer se i sami izvođači radova susreću s raznim izazovima. Radovi će se još više intenzivirati u razdoblju pred nama, no posljedično imat ćemo obnovljenu mrežu pruga na kojima će i izvršenje voznog reda biti puno točnije nego što je to slučaj danas.

Krajina je istaknuo da izrada voznog reda u tim uvjetima nije samo tehnički izazov, već i pitanje bliske koordinacije svih službi, od izvođača radova do prometnih dispečera i lokalnih kolodvorskih timova.

Uz predstavnike Ministarstva, HŽ Infrastrukture i akademske zajednice na konferenciji su sudjelovali i predstavnici drugih ključnih dionika, među kojima su bili i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec te gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, predstavnici lokalnih sredina u kojima se trenutačno izvode radovi na modernizaciji željezničke infrastrukture.

Sudionici panel-rasprave složili su se s time kako je ključno nastaviti s razmjenom iskustava i stalnim prilagođavanjem operativnog planiranja kako bi se omogućio razvoj infrastrukture bez ugrožavanja redovitosti prometa.