Imamo novca za ulaganja, ali koče nas složena i dugotrajna javna nabava, kvalitetno pripremljeni projekti, enormno povećanje cijena svega i inflacija. To su neki od zaključaka s Hrvatsko-slovenskog poslovnog foruma Javna ulaganja u graditeljstvu 2023., koji je 29. ožujka održan u Opatiji. Sve hrvatske i slovenske stručnjake iz područja graditeljstva i prometa okupili su Hanza Media i medijska kuća Delo. Među ostalima, sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i njegova slovenska kolegica Alenka Bratušek, ministrica infrastrukture, kao i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić te brojni predstavnici građevinskih tvrtki.
– Najveći izazov u 2023. su više cijene i za nas kao naručitelje i za izvođače. Svi smo mi na istome brodu i imamo iste ciljeve. – istaknula je Bratušek.
Dok je ministar Butković još jednom istaknuo da se nalazimo u dobu željeznice kada se većina novca iz njegova resora slijeva upravo u željezničke projekte, drugi dionici iz toga sektora su kao jedan od glavnih problema iznijeli nerealno niske ponude zainteresiranih izvođača kako bi dobili posao i preživjeli na tržištu, što za sobom nosi nekvalitetnu uslugu i kašnjenja na projektima.
Na kritike kako je na željeznici velik problem stranih izvođača jer ne poznaju domaću regulativu, a kada odu, postoji opasnost da ostave nedovršen posao te da bi poslove trebale dobivati hrvatske tvrtke, Ivan Kršić istaknuo je da su u zadnjih 10 godina od ukupno 26 ugovora 20 dobile hrvatske tvrtke, međutim da domaći izvođači nisu jamstvo da će projekt završiti na vrijeme.
– Kada smo još prije nekoliko godina naišli na probleme s tvrtkama koje su dobile avans, a nisu na vrijeme odradile posao projektiranja, bile su opcije raskinuti te ugovore i ići u sporove s njima i tako propustiti operativni program za gradnju ili se pomučiti i izgurati nekako te projekte, dogovoriti građenje i povući europski novac. U tome smo uspjeli. – dodao je Kršić.
Na prezentacijama i panelima još se moglo čuti kako u Hrvatskoj kronično nedostaje kadra osposobljenog za provedbu željezničkih projekata jer to trebaju biti specijalizirani stručnjaci iz raznih područja poput građevine, strojarstva, prometa, elektrotehnike.
Rektor Lakušić upozorio je na problem neulaganja u željeznicu jer se ulagalo isključivo u ceste, dok su željeznički projekti bili na čekanju. Sada kada imamo “savršene” ceste, zbog toga su pruge ispod razine na kojoj bismo trebali biti kao članica EU-a.
– Mi se moramo nuditi i otvarati oči EU-u. Moramo gurati svoje pravce kako bi povezali Jadran sa srednjom Europom. – istaknuo je.
Što se tiče povećanja cijena u građevinskome sektoru kao posljedice koronakrize i rata u Ukrajini, najveći je problem u razlici cijena koja pada na teret izvođača jer državne tvrtke kao naručitelji, prema zakonu, imaju obvezu nadoknaditi povećanje cijene tek kada ono prijeđe 10 posto.
– To je za nas ubojstvo. Na ugovorima koji su vrijedni nekoliko desetaka pa i stotina milijuna eura povećanje cijene od deset posto koje mi moramo “progutati” ogroman je novac. Ako je ukupno povećanje cijene 12 posto, nama se priznaju tek ona dva posto, a najveći dio moramo pokriti mi kao izvođači. – rekao je direktor tvrtke Strabag Veljko Nižetić.
Mirjana Čagalj iz Hrvatske gospodarske komore upozorila je na to da je odredba po kojoj je izvođač obvezan nadoknaditi takvo povećanje cijena proizlazi iz Zakona o obveznim odnosima koji zakonodavac nije sklon mijenjati.
– Stoga će građevinske tvrtke prilikom javljanja na nove natječaje tih deset posto ugrađivati u svoje ponude pa bi ubuduće cijene na novim natječajima mogle biti veće i za 30 do 40 posto. – dodala je Čagalj.
To kako se u Sloveniji nose s povećanjem cijena predstavnici njihovih tvrtki objasnili su da se kod njih indeks povećanja cijena izračunava na temelju cijene materijala, radne snage i energenata, dok se u Hrvatskoj u obzir uzima samo poskupljenje građevnoga materijala.
Nakon razmjene različitih stavova i mišljenja s konferencije izišle su konstruktivne poruke i vjerovanje kako će unatoč problemima inflacije, poskupljenja, nedostatka stručnjaka i radne snage pokrenuti željeznički projekti biti i završeni.