U Berlinu je od 22. do 25. rujna održan InnoTrans 2026., vodeći međunarodni sajam transportne tehnologije koji svake dvije godine okuplja najvažnije predstavnike željezničke i transportne industrije. Ovogodišnje izdanje ponovno je potvrdilo status InnoTransa kao jednog od ključnih mjesta za predstavljanje tehnoloških inovacija i trendova koji će oblikovati budućnost željezničkog prometa.
Na prostoru sajma okupilo se više od 3100 izlagača iz cijelog svijeta, a predstavljeno je 180 svjetskih premijera. Posebno atraktivan dio InnoTransa tradicionalno je bio vanjski izložbeni prostor na kojemu je ove godine predstavljeno 113 vozila, od novih generacija vlakova i lokomotiva do specijaliziranih vozila za izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture.
Infrastruktura u fokusu
Važan dio ovogodišnjeg InnoTransa bio je posvećen željezničkoj infrastrukturi, njezinoj digitalizaciji i automatizaciji te novim pristupima održavanju. Predstavljena rješenja pokazala su kako se razvoj sektora sve više usmjerava prema prikupljanju i analizi podataka o stanju infrastrukture, ranome otkrivanju nepravilnosti te učinkovitijemu planiranju radova.
Među predstavljenim tehnologijama bili su sustavi koji kombiniraju umjetnu inteligenciju, dronove, LiDAR te laserske i optičke senzore za automatizirane preglede infrastrukture. Takva rješenja omogućuju prikupljanje velikog broja podataka o stanju pruge i drugih infrastrukturnih elemenata te njihovu analizu radi pravodobnog prepoznavanja mogućih nepravilnosti.
Automatizacija sve više ulazi i u područje izvođenja radova. Među svjetskim premijerama predstavljen je potpuno digitalizirani robot za podbijanje kolosijeka, dok su druga predstavljena rješenja pokazala mogućnosti robotiziranih pregleda i održavanja infrastrukture.
Jedna od važnih tema sajma bilo je i prediktivno održavanje, odnosno korištenje podataka o stanju infrastrukture kako bi se potreba za intervencijama mogla prepoznati prije nastanka kvara. Predstavljena su i rješenja za digitalno upravljanje infrastrukturnom imovinom, čija je svrha učinkovitije planiranje održavanja, smanjivanje troškova i povećanje raspoloživosti infrastrukture.
Digitalizacija europskoga željezničkog sustava
Digitalizacija je bila jedna od središnjih tema InnoTransa 2026., a poseban naglasak stavljen je na daljnji razvoj Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom – ERTMS-a.
Na stručnim skupovima održanima tijekom sajma raspravljalo se o njegovoj bržoj i učinkovitijoj implementaciji diljem Europe, ali i o sljedećoj generaciji željezničkih komunikacija. Posebna pozornost bila je posvećena budućemu komunikacijskom sustavu FRMCS-u, koji bi postupno trebao naslijediti GSM-R. Razgovaralo se o testiranju novih rješenja, tehničkim specifikacijama i pripremama za buduću migraciju prema verzijama ETCS-a kompatibilnima s FRMCS-om.
Digitalizacija željezničkoga teretnog prijevoza također je zauzela važno mjesto. U sklopu InnoTransa demonstrirana je primjena sustava Digital Automatic Coupling – DAC, koji bi u budućnosti trebao omogućiti veću automatizaciju procesa sastavljanja i pripreme teretnih vlakova. Posjetitelji su mogli vidjeti usporednu demonstraciju klasičnog i digitalnog načina povezivanja teretnih vagona te automatizirano ispitivanje kočnica i digitalno utvrđivanje sastava vlaka.
Predstavljene su i mogućnosti daljnje automatizacije željezničkog prometa. Jedna od demonstracija povezala je Berlin i Oslo, pri čemu su iz Berlina prikazani automatizirani pokreti vlakova u depou u Oslu, bez strojovođe u vozilu, uz primjenu digitalnih sustava upravljanja i komunikacije u stvarnome vremenu.
Predstavnici HŽ Infrastrukture na InnoTransu
Sajam su posjetili i predstavnici HŽ Infrastrukture iz različitih organizacijskih cjelina tvrtke kako bi se izravno upoznali s najnovijim tehnološkim rješenjima i trendovima u željezničkome sektoru.
Posebno su važne bile tehnologije povezane s izgradnjom, modernizacijom i održavanjem infrastrukture, digitalizacijom željezničkog sustava, signalno-sigurnosnim i komunikacijskim sustavima te primjenom novih tehnologija u praćenju stanja infrastrukturnih elemenata.
S obzirom na intenzivan investicijski ciklus modernizacije hrvatske željezničke mreže, praćenje razvoja takvih tehnologija važno je i za buduće planiranje razvoja i održavanja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj.
Umjetna inteligencija i robotika sve prisutnije na željeznici
To koliko brzo nove tehnologije ulaze u željeznički sektor pokazao je i ovogodišnji AI Mobility Lab, na kojemu se predstavilo 47 izlagača. Umjetna inteligencija primjenjuje se u sve većemu broju područja, od upravljanja prometom i analize velikih količina podataka do održavanja, sigurnosti i optimizacije poslovnih procesa.
Veliku pozornost privukla su i rješenja iz područja robotike. Roboti i autonomni sustavi sve se više razvijaju za poslove pregleda infrastrukture i izvođenja pojedinih radova, osobito ondje gdje mogu povećati sigurnost radnika ili ubrzati izvođenje rutinskih i ponavljajućih aktivnosti.
Važna tema bila je i kibernetička sigurnost. Sve veća povezanost vozila, infrastrukture i sustava upravljanja donosi nove mogućnosti, ali istodobno povećava važnost zaštite željezničkih sustava i podataka.
Hrvatska tehnologija predstavljena svjetskoj željezničkoj industriji
Hrvatska željeznička industrija imala je svoje mjesto među tehnološkim novitetima predstavljenima u Berlinu. Posebnu pozornost privukao je Končar, koji je na InnoTransu 2026. održao globalnu premijeru novoga bimodalnog elektrodizelskog vlaka za daljinski prijevoz, razvijenog i proizvedenog u Hrvatskoj.
Riječ je o vlaku koji objedinjuje električni i dizelski pogon te može neprekinuto prometovati elektrificiranim i neelektrificiranim dijelovima željezničke mreže. Time se izbjegava potreba za promjenom vučnog vozila ili presjedanjem putnika pri prelasku s jedne vrste infrastrukture na drugu. Vlak razvija snagu od 1,2 MW u oba načina rada i može postići brzinu do 160 km/h. Moguće je povezati do tri garniture kojima se upravlja iz jedne upravljačnice, čime se kapacitet može prilagođavati potrebama prijevoza.
Četverodijelna garnitura ima 150 sjedećih mjesta u prvome i drugome razredu, a posebna je pozornost posvećena pristupačnosti i udobnosti putnika. Vlak ima prostor prilagođen osobama smanjene pokretljivosti, mjesta za invalidska kolica i bicikle, podiznu platformu, besplatan Wi-Fi, utičnice uz sjedala, suvremeni putnički informacijski sustav te prostor za ponudu hrane i pića.
Predstavljanje novog vlaka ima dodatnu težinu jer je riječ o četvrtoj pogonskoj platformi željezničkih vozila koju je Končar razvio i proizveo u Hrvatskoj. Nakon električnih, dizel-električnih i baterijskih vlakova razvoj bimodalnoga elektrodizelskog vlaka pokazuje širenje domaćih razvojnih i proizvodnih kompetencija prema vozilima prilagođenima različitim vrstama željezničke infrastrukture.
Ovogodišnji InnoTrans još je jednom pokazao koliko se brzo mijenja željeznička industrija. Digitalizacija, automatizacija, umjetna inteligencija, novi komunikacijski i signalno-sigurnosni sustavi te prediktivno održavanje sve više prelaze iz razvojnih projekata u konkretna rješenja za svakodnevno upravljanje željezničkim sustavom.
