Hrvatska komora inženjera građevinarstva ove je godine od 13. do 15. lipnja organizirala četrnaeste Dane Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Svi sudionici skupa mogli su sudjelovati u raspravama o temama od zajedničkog interesa.
Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture, sudjelovao je na plenarnoj sjednici skupa govoreći o investicijama u željezničku infrastrukturu.
– Investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu u ovom je trenutku najveći u povijesti RH. Upravo je HŽ Infrastruktura najveći korisnik EU-ovih fondova i nositelj najvećih infrastrukturnih projekata u državi, čime se uvelike doprinosi rastu nacionalnog BDP-a. – istaknuo je Barišić. Napomenuo je da kada govorimo o izvorima financiranja, razlikujemo održavanje željezničke infrastrukture i regulaciju prometa te investicije.
Naime, održavanje i regulacija prometa većim se dijelom financiraju sredstvima državnog proračuna i trošarinama, a manjim dijelom vlastitim sredstvima odnosno prihodima od pristupa infrastrukturi.
Izvor financiranja investicija ponajprije su EU-ovi fondovi, zatim krediti banaka i vlastita sredstva. Manjim dijelom to je i državni proračun i to za dio nacionalne komponente EU-ovih projekata. Većina EU-ovih projekata sufinancira se u omjeru 85/15, znači 85 posto su EU-ova sredstva, a preostalih 15 posto su sredstva proračuna.
Barišić je dodao da su ulaganja u željezničku infrastrukturu u razdoblju od 1995. do 2015. godine bila znatno manja od ulaganja u cestovnu infrastrukturu, osobito u razdoblju od 2002. do 2009. godine, kada je investicijski ciklus izgradnje autocesta Republike Hrvatske bio na vrhuncu. Duljina autocesta povećala se za više od tri puta, odnosno s 429 km u 2001. godini na 1.310 km u 2015. godini. Za razliku od višestrukog povećanja duljina autocesta, u razdoblju od 2001. do 2009. godine duljina pruga na hrvatskoj željezničkoj mreži uglavnom je ostala nepromijenjena.
– Od 2019. do 2023. godine u željezničku infrastrukturu planira se uložiti 9,3 milijarde kuna, od čega se 59 posto odnosi na projekte sufinancirane iz EU-a. – napomenuo je Barišić, osvrnuvši se na svih 20 EU-ovih projekata koje HŽ Infrastruktura provodi, a riječ je o velikim i složenim kapitalnim projektima čija priprema a kasnije i provedba traje po nekoliko godina.
– Krajnji cilj realizacije projekata HŽ Infrastrukture jest revitalizacija željezničke infrastrukture u skladu s europskim standardima, čime će se povećati kapacitet pruga, podići brzina prometovanja vlakova do 160 km/h, skratiti vrijeme putovanja te podići razina sigurnosti. – zaključio je Barišić.
U ime HŽ Infrastrukture na skupu su govorili i Danijela Kosty, voditeljica projekta modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić – Zabok, te Dražen Vinšćak, voditelj projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac. Oboje su nazočne upoznali s projektima koje vode te problematikom s kojom se susreću u radu.
Predstavnici resornog ministarstva upoznali su sudionike skupa i novostima vezanim uz Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu te Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. U suradnji s resornim ministarstvom održana je i radionica za e-dozvolu, kako bi se članovi Komore upoznali s informacijskim sustavom prostornog uređenja, e-Poslovanjem, eKonferencijom te s nadogradnjom sustava eDozvola i uvođenjem digitalnog potpisivanja dokumenata.