Ako vozite nov automobil, manje su šanse da će se dogoditi prometna nesreća; na autoceste se uvodi nov sustav naplate cestarine bez zaustavljanja, a broj poginulih na cestama smanjuje se. To su samo neke od poruka s konferencije Jutarnjeg lista „Sigurnost cestovnog prometa“, koja je 21. veljače 2023. održana u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu. Cilj je bio okupiti stručnjake iz toga područja kako bi zajednički došli do novih spoznaja o povećanju razine sigurnosti, predstaviti nove projekte od nacionalnoga interesa za Hrvatsku te vidjeti kako se mijenjaju pravila postupanja i navike ponašanja sudionika u prometu nakon ulaska Hrvatske u Schengen.
Sigurnost na cestama vs. sigurnost na željeznici
Budući da cestovni i željeznički promet idu ruku pod ruku, pa tako i njihova sigurnost, na konferenciji je kao partner sudjelovala i HŽ Infrastruktura. Okupljenima i publici koja je prijenos pratila uživo na portalu jutarnji.hr prikazana je videoprezentacija. Slikovito su mogli vidjeti kako izgleda modernizacija pruga kroz 25 projekata te kratke edukativne spotove o najvećim sigurnosnim rizicima na željeznici – od nesavjesnog prelaženja sudionika cestovnog prometa preko pruge i lomova polubranika preko „divljih“ prelazaka pješaka preko kolosijeka do opasnosti od strujnoga udara koja prijeti pri penjanju na vagone.
Više prometa – manje poginulih na cestama
Na konferenciji su, među ostalima, govorili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić.
– Lani smo zabilježili najmanje poginulih na cestama – 275 osoba. Unatoč crnoj brojci izgubljenih života, taj je trend u padu kada uzmemo u obzir znatan porast opsega prometa na cestama. Izračunali smo da je prosječan vozač prošle godine prošao 700 kilometara više nego godinu prije. – istaknuo je Božinović.
Spomenuo je i da su u šestogodišnjemu mandatu pet puta mijenjali Zakon o sigurnosti prometa na cestama te da su rezultati pokazali i potvrdili narodnu mudrost da nekada jednostavno treba „opaliti po džepu“. Tomu u prilog govori i podatak da je naplaćeno 36 milijuna eura više kazni nego u prethodnome razdoblju.
Star vozni park
Izneseni su i zanimljivi podaci poput toga da su 90 posto nesreća uzrokovali muški vozači, dok su žene za upravljačem skrivile 10 posto nesreća. U RH imamo dva i pol milijuna registriranih vozila, od čega veliku većinu čine osobna vozila, a dokazano je da njihova starost utječe na povećanje broja prometnih nesreća. Po tome pitanju Hrvatska ne stoji dobro – gotovo 70 posto vozila starije je od deset godina.
Čuli smo i strašan broj na razini Europske unije prema kojoj je u 2021. na cestama poginulo gotovo 20 tisuća ljudi, što je više od pedeset osoba po danu, a najvažniji je uzrok brzina. Zaključak je da su to neprihvatljivo visoki brojevi koji se do 2030. moraju smanjiti, barem upola.