Dana 21. svibnja 2026. u Zagrebu održana je druga Konferencija o graditeljstvu pod nazivom „Budućnost gradnje 2026.: investicije – infrastruktura – održivost“ u organizaciji poslovnog tjednika „Lider“. Konferencija je okupila predstavnike državne i lokalne uprave, investitore, arhitekte, urbaniste, izvođače radova, financijske institucije te stručnjake iz građevinskog i prometnog sektora.
Sudionici su raspravljali o najvećim izazovima hrvatskoga graditeljstva: novim zakonima o prostornome uređenju i gradnji, digitalizaciji procesa, održivoj i energetski učinkovitoj gradnji, rastu troškova gradnje, nedostatku radne snage, ubrzanju infrastrukturnih projekata, priuštivosti stanovanja i investicija te suradnji javnog i privatnog sektora.
Jedna od glavnih poruka konferencije bila je da se hrvatski građevinski sektor nalazi pod velikim pritiskom zbog istodobnih zahtjeva za bržom realizacijom projekata te višim standardima održivosti, energetske učinkovitosti i financijske isplativosti, u čemu ni željeznica nije iznimka. Na panelu pod nazivom „Infrastruktura od planova do realizacije“, uz predstavnike Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, sudjelovao je Davor Perić, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova pri HŽ Infrastrukturi, koji je govorio o izazovima realizacije velikih infrastrukturnih projekata, korištenju EU-ovih fondova i modernizaciji željezničke infrastrukture.
– Trenutačno je fokus na završetku projekata rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica, što je predviđeno do kraja godine, te na skorome početku radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. Odabrali smo i izvođača radova za megaprojekt na 83 kilometra dugoj dionici Dugo Selo – Novska vrijedan 677 milijuna eura, za što je u tijeku žalbeni postupak. Optimisti smo i nadamo se da će to uskoro završiti kako bismo do kraja godine mogli početi s radovima. To je jedina dionica koja je u ovome trenutku jednokolosiječna na koridoru od Slovenije do Srbije, što će se tim projektom promijeniti.
Na pitanje o izgradnji nizinske pruge odgovorio je da smo pristupili novom, tzv. Alliance modelu koji do sada još nije korišten u Republici Hrvatskoj.
– Pokrenuli smo prvo javnu nabavu za konzultante, čija će dužnost biti pripremiti i provesti budući postupak javne nabave za projektiranje i izvođenje radova, izraditi nacrt ugovora i savjetovati nas u fazi projektiranja i radova na izgradnji nizinske pruge, odnosno dionica od Karlovca do Tijana kod Rijeke. Ona je specifična po tome što je to naša jedina greenfield investicija, za razliku od svih ostalih gdje rekonstruiramo postojeće i gradimo nove kolosijeke pod prometom. – objasnio je te dodao da ćemo dobiti novu elektrificiranu, dvokolosiječnu prugu prema EU-ovim standardima za brzine do 160 km/h, koja nije važna samo za teretni i putnički prijevoz, već će imati i dual use, odnosno vojno-sigurnosnu namjenu.
Zanimljivo je i to da će nizinska pruga duga 110 kilometara zapravo biti kraća od postojeće trase za oko 50 kilometara te će imati velik broj objekata – tridesetak tunela i vijadukata.
– Da vam bude jasnije koliko će to biti složeno, treba spomenuti da će među njima biti i najdulji tunel u Hrvatskoj, dug 14 kilometara. Za usporedbu, Sveti Rok i Mala Kapela dugi su po šest kilometara. – zaključio je Perić.

