Novoizgrađeni kolosijek preko novog mosta Drava u Botovu od kolodvora Novo Drnje do mađarske granice, dug oko dva i pol kilometra, pušten je u promet 2. prosinca 2024. kasno navečer. Novi kolosijek, kao i novi most, izgrađeni su u sklopu projekta “Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica”. Novi kolosijek završava na državnoj granici s Mađarskom, gdje se nastavlja na postojeću infrastrukturu Mađarskih državnih željeznica.
Puštanju u promet sljedećega dana nazočili su državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, predstavnici izvođača i nadzora radova te mediji koji su obišli i novoizgrađeni željeznički kolodvor Novo Drnje.
“Lijepo je biti danas u Podravini, gdje otvaramo ovu pružnu dionicu, jednu fazu cijelog projekta. Dopustite mi da ponajprije čestitam HŽ Infrastrukturi, tvrtki Cengiz i svim ljudima koji rade na ovome trenutačno najvećem infrastrukturnom građevinskom projektu u RH. Što to znači za putnike? To znači da će Koprivnica i Zagreb biti na udaljenosti kraćoj od sat vremena. Mislim da ne treba govoriti što će to značiti za kvalitetu života ovog kraja, Podravine, frekvenciju ljudi, mladih, umirovljenika, ali ponajprije za željeznički teretni prijevoz”, izjavio je tom prigodom državni tajnik Tušek.
Ivan Kršić istaknuo je da je most dug 300 metara, visok i širok po 10 metara i težak četiri tisuće tona, da se sastavljao na obali te metodom uzdužnog potiskivanja, koja je prvi put primijenjena u Republici Hrvatskoj, gurao na drugu stranu obale rijeke Drave.
“Danas prvi put svjedočite da njime voze vlakovi. Mahom će to biti teretni vlakovi koji voze iz luke Rijeka i prema njoj. To i jest smisao ovog projekta – povećati propusnu moć Mediteranskoga koridora kako bi što više tereta moglo prolaziti od Rijeke prema Mađarskoj i svojim daljnjim odredištima”, istaknuo je Kršić, podsjetivši na to kako je nedavno u promet pušteno novih 15 kilometara pruge, dok je ovaj put težište bilo na impresivnome mostu.
Postojeći stari most za jednokolosiječnu prugu nema dovoljnu nosivost za povećana prometna opterećenja i brzine vlakova pa je zato zamijenjen novim mostom kojim će u konačnici prolaziti dva kolosijeka. Čelični most Drava bio je jedan od najzahtjevnijih objekata za izgradnju uz vijadukte Carevdar i Komari u sklopu čitavog projekta.
“Najizazovniji radovi bili su u koritu rijeke Drave, gdje je bilo potrebno izgraditi stupove mosta. Zbog zaštite postojećeg puta i rukavca rijeke u kojemu se nalazi mrjestilište riba izveden je i potporni zid. Stupovi su u koritu rijeke eliptičnog oblika zbog usklađenja s vodotokom”, izjavio je Mehmet Yilmaz, predstavnik izvođača radova, turske tvrtke Cengiz Insaat.
Voditelj projekta u ime HŽ Infrastrukture Mario Rašić objasnio je što ta pruga znači za povećanje propusnosti prometa:
“U uvjetima kada nemamo zatvore pruge ukupno prođe više od 30 vlakova na dan, što je znatna promjena u odnosu na vrijeme prije Šengena kada je vozilo do šest vlakova”.
Od ukupno 42,6 kilometara, koliko je duga trasa pruge Križevci – državna granica, do sada je izgrađeno oko 38 kilometara novoga kolosijeka. Preostalo je izgraditi još oko četiri kilometra novoga kolosijeka na dijelu od Mučne Reke do Koprivnice. Osim izgradnje novoga kolosijeka izvodi se rekonstrukcija postojećega kolosijeka, a do sada je rekonstruirano oko 10 kilometara. Projekt je trenutačno na 75 posto dovršenosti, a plan je radove završiti do kraja 2025. kada će vlakovi moći voziti brzinom do 160 km/h. Ukupna vrijednost projekta je 350 milijuna eura i sufinancira se iz fondova Europske unije, odnosno iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).
