HGK-Županijska komora Rijeka pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Rijeka, Lučkom upravom Rijeka, HŽ Infrastrukturom, HŽ Cargom, HŽ Putničkim prijevozom, Hrvatskim društvom željezničkih inženjera i tvrtkom Manšped organizirala je u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci 1. listopada te u vlaku između Rijeke i Zagreba 2. listopada poslovni forum „Perspektive južnih vrata Europe“. Forum je organiziran u povodu 150. godišnjice početka gradnje pruge Karlovac – Rijeka. Cilj Foruma bio je omogućiti uvid u situaciju u željezničkome prometu i u razvoj suvremene željezničke infrastrukture kao logističke kapilare luke Rijeka.
Otvorenju događanja prisustvovali su predstavnici lokalnih, regionalnih i državnih vlasti, predvođeni ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem, primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom, gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom te potpredsjednicom HGK-a Mirjanom Čagalj. Na događanju su bili i predsjednici uprava HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza Gordan Žurga i Željko Ukić, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa i čelni ljudi lučkih i privatnih željezničkih teretnih prijevoznika, dekan Fakulteta prometnih znanosti dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić te niz drugih znanstvenika i gospodarstvenika. Forumu su prisustvovali i članovi Uprave HŽ Infrastrukture Krunoslav Papić i Nikola Ljuban. Ljuban je i u pozdravnome govoru i u prezentaciji u sklopu okrugloga stola prezentirao sve aktualne željezničke projekte i, među ostalim, rekao:
– Od Jurdana do Botova ne postoji dionica koja nije u nekoj fazi natječaja za projektiranje ili radove, ili u fazi projektiranja, ili u fazi radova. Trenutačno su u tijeku radovi na Brajdici, Zagrebačkome pristaništu i na dionici Dugo Selo – Križevci, u tijeku je natječaj za radove za dionicu Križevci – državna granica, a do kraja godine očekujemo otvaranje natječaja za radove na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. U fazi projketiranja jest dionica Škrljevo – Rijeka – Jurdani, u natječaju za projektiranje su dvije dionice između Karlovca i Škrljeva kao i studija zagrebačkoga čvorišta, koja će jednom zauvijek odrediti kako ono treba izgledati.
Ministar Butković istaknuo je važnost izgradnje nizinske pruge u cilju razvoja riječke luke, koja bi na taj način, kao i drugim ulaganjima, trebala vratiti status jedne od vodećih luka na Jadranu. Ponovno je spomenuo mogućnost da se u slučaju eventualnoga nedostatka europskoga novca pruga gradi i po modelu koncesije, za što su zainteresirane tvrtke iz Kine.
– U željezničku mrežu, najvećim dijelom nizinsku prugu, Hrvatska će do 2030. uložiti tri i pol milijarde eura. Prepoznala je to i Europska unija, koja je Rijeku uvrstila u mrežu glavnih europskih TEN-T prometnih koridora te već sada u znatnome postotku sufinancira projekte na tome pravcu. – rekao je Butković.
Potpredsjednica HGK-a Mirjana Čagalj rekla je to da HGK već godinama u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti i Savezom za željeznicu organizira slične panele na kojima promovira prednosti željezničkoga prometa i upozorava na potrebu ulaganja u željeznicu.
Tijekom prvoga dana Foruma sudionici okrugloga stola „Prostorni planovi i željeznička povezanost – temelj razvoja i konkurentnosti“ upoznati su s povijesnim razvojem željeznice u Rijeci te s današnjom situacijom u području željezničke infrastrukture i prijevoza. Ugledni hrvatski i strani stručnjaci raspravljali su o potencijalima riječkoga prometnog pravca, o svim okolnostima koje su priječile da se ostvari njegov puni potencijal te o perspektivi južnih vrata Europe. Vodila se vrlo zanimljiva rasprava o prometnome planiranju, problematizirala se potreba izgradnje nove pruge i modernizacije postojeće, govorilo se o investicijama u željezničku i prometnu infrastrukturu, o analizi kapaciteta riječke pruge, prometnim strategijama i o međunarodnome povezivanju prometa.
I drugi dan Foruma bio je vrlo zanimljiv. Prezentacija i paneli održani su u novome elektromotornom vlaku, koji je izgradila tvrtka Končar, na relaciji između Rijeke i Zagreba. Prije panela Dorijan Celcer predstavio je programe projekta „Rijeka 2020. – Europska prijestolnica kulture“. Tijekom prvoga panela „Prometna infrastruktura i povezanost logističkih centara“ Tomislav Mihotić, državni tajnik u MMPI-u, govorio je o željezničkim i lučkim projektima, željezničke projekte na riječkome prometnom pravcu predstavio je Marko Car iz HŽ Infrastrukture, dok je Ivan Jakšić, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Rijeka, izrazio zadovoljstvo svime što željeznica radi kako bi omogućila kvalitetnije željezničke veze prema luci Rijeka. Kristijan Solina iz HAKOM-a sa zadovoljstvom je iznio podatke o 20-postotnome godišnjem rastu opsega teretnoga prijevoza kojemu je doprinijelo i deset novih prijevoznika, od kojih osam vozi na hrvatskim prugama. Najavio je i da postoji interes novih prijevoznika u putničkome prijevozu, koji čekaju da se on u Hrvatskoj liberalizira, no za to treba još puno raditi na uređenju stajališta i kolodvora kako bi se pripremili za primjerenu uslugu.
U sklopu drugoga panela „Perspektive južnih vrata Europe i novi europski put“ Marko Škraljsky iz tvrtke COSCO shiping objasnio je zašto je Rijeka izbrana kao kontaktna točka srednje Europe i kako Kina percipira sjeverni Jadran, Hrvoje Vukić iz tvrtke Rail Cargo Logistics Croatia najavio je nove mogućnosti intermodalnoga prijevoza od Rijeke prema Austriji, dok je Branimir Vidmarović iz udruženja CSEBA istaknuo da je Rijeka nepovratno izgubila veliku priliku 2009. kada nije prihvaćena kineska ponuda da Rijeka bude njihova glavna luka za ulazak na europsko tržište. Umjesto Rijeke to je postala grčka luka Pirej na koju se nadovezuju golema kineska ulaganja u luku i u željeznicu od Grčke preko Srbije do Mađarske. Ipak, primjer izgradnje Pelješkoga mosta ocijenio je kao „prvi dobri primjer suradnje Kine i EU-a“ i izrazio nadu da će se ona nastaviti. U drugome panelu sudjelovao je i Ognian Zlatev, novi voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, koji je rekao da EK podržava razvoj luka u sjevernome Jadranu, a Rijeka se nalazi u „srcu“ sjevernoga Jadrana. Njezini su potencijali puno veći od Trsta i Kopra jer su obje luke na 80 posto iskorištenosti kapaciteta, dok je Rijeka tek na 50 posto. Zlatev je dodao da Europa „poentira na željeznicu“, da novac nije u pitanju te da je u pitanju samo kvaliteta projekta koji se nude na financiranje.
Vidoje Vujić, predsjednik HGK-Županijske komore Rijeka, izrazio je zadovoljstvo time što su na jednome mjestu uspjeli okupiti sve dionike na riječkome prometnom pravcu kako bi jedni drugima pomogli da uspješno rade svoj posao na zadovoljstvo korisnika i društva općenito. Zaključci s Foruma bit će objavljeni na mrežnim stranicama HGK-Županijske komore Rijeka.