Edukacijom i inovacijama do sigurnosti na prijelazima

Prvi eksperiment sudara osobnog automobila i vlaka koji je u prosincu prošle godine održan na željezničko-cestovnome prijelazu “Graboštani” u Hrvatskoj dobio je svoj nastavak. Na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu 2. veljače održan je stručni skup „Edukacijom i inovacijama do sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima“. Tom prigodom prezentirani su rezultati eksperimenta te nove fotografije i videosnimke sudara. Ukratko, rezultati crash testa pokazali su da je vlak u automobil udario brzinom od 60 km/h, a ako se pretpostavi da je u njemu bilo četvero putnika, nitko od njih ne bi preživio.

HŽ Infrastruktura sudjelovala je kao partner u organizaciji provedbe eksperimenta na željezničko-cestovnom prijelazu (ŽCP) “Graboštani”, na relaciji pruge Sunja – Volinja u općini Majur. Zato je na stručnome skupu, među ostalim govornicima, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić održao prezentaciju, a uime tvrtke član Uprave Subhi Tawfiq primio je zahvalnicu za doprinos HŽ Infrastrukture organizaciji obaju događanja.

Cijela konferencija bila je u znaku željezničko-cestovnog prijelaza pa je i Barišić na temu prezentacije „Vlak je uvijek brži“ govorio o sigurnosti na tim točkama visokoga rizika u prometu na kojima se događa velik broj prometnih nesreća. Od 62 željezničke prometne nesreće u 2022. dvadeset i dvije dogodile su se upravo na ŽCP-ima. Poginulo je 20 osoba, a njih devet upravo na ŽCP-ima. Istaknuo je kako se broj prijelaza s godinama smanjuje najčešće zbog denivelacija, odnosno grade se nadvožnjaci i podvožnjaci, što je najsigurniji način da se riješe problemi na križanjima pruge i ceste. Iako brojke nesreća nisu visoke u usporedbi s cestovnim prometom, posljedice su znatno drastičnije i najčešće imaju smrtni ishod. Podatak o 442 loma branika u prošloj godini svjedoči o tome da je isto toliko nesreća izbjegnuto jer su ih počinili nesavjesni i nestrpljivi vozači netom prije prolaska vlaka. Istaknuo je i kako HŽ Infrastruktura provodi modernizaciju tristotinjak ŽCP-a kroz razne projekte.

Važnu ulogu u edukaciji onih najranjivijih – djece – ima i edukativno-preventivna akcija „Vlak je uvijek brži“ koju HŽ Infrastruktura provodi već 23 godine među osnovnoškolcima i korisnicima ŽCP-a.

Na skupu koji je organizirao Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu sudjelovali su i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, Agencije za sigurnost željezničkog prometa, Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu te UIC-a (Međunarodne željezničke unije).

Profesorica s Fakulteta prometnih znanosti Danijela Barić istaknula je da su istraživanjima došli do podataka da korisnici prugu na ŽCP-ima najčešće prelaze nepropisno jer im se žuri, jer su polubranici predugo spušteni, čak trećina ih misli da to nije opasno, a neki prelaze iz navike i zato što prelaze svi.

Sudionici skupa čuli su i potresno svjedočanstvo strojovođa koji su opisali s kakvim se stresom suočavaju u trenucima prije sudara, ali i sa zdravstvenim i psihičkim posljedicama nakon njega. Oni su ti koji vide da će se nesreća dogoditi, a znaju da ne mogu puno učiniti zbog dugog zaustavnog puta vlaka. Svaki se peti strojovođa nakon takvih nesreća više ne vraća u lokomotivu.

Isabelle Fonverne iz Međunarodne željezničke unije istaknula je da je problem svugdje u svijetu isti te da je nemoguće zatvoriti sve prijelaze. Međunarodni podaci pokazuju da je za 98 % nesreća na ŽCP-ima kriv čovjek, odnosno sudionik u cestovnome prometu. Zato su se svi sudionici stručnoga skupa složili s time da se jedino zajedničkim djelovanjem broj takvih nesreća može svesti na minimum. Tako je glavna poruka koja je proizišla sa skupa ta da je edukacija prvi korak prema rješavanju toga sigurnosnog problema. Ako nema savjesti i svjesnosti sudionika u prometu o tome kakve sve opasnosti vrebaju uz prugu, onda ni najsuvremenija infrastruktura, uređaji, polubranici i signali nemaju smisla.