Ivan Krsic-1Ivanom Kršićem, koji je na čelu naše tvrtke od lipnja ove godine, razgovarali smo o aktualnostima u poduzeću te planovima za unapređenje njegova poslovanja. Između ostalog, Kršić se osvrnuo i na mogućnosti poboljšanja realizacije u području obnove i modernizacije željezničke infrastrukture.

– Na samom početku recite nam koja su Vaša glavna zapažanja otkako ste na čelu tvrtke?
– Uvidio sam koje sve potencijale HŽ Infrastruktura ima, ponajprije u struci i znanju. Također, jasni su i izazovi s kojima se susrećemo u svakodnevnome poslovanju. Ti su izazovi u velikoj mjeri, no ne i isključivo, uzrokovani vanjskim čimbenicima – veličinom budžeta ili zakonskim ili administrativnim okvirom u kojemu poslujemo. Unaprjeđenje poslovanja u mnogim stvarima ovisi o nama samima. Trebamo biti proaktivniji u poduzimanju promjena koje će nam pomoći da budemo brži i učinkovitiji. Mislim da HŽ Infrastruktura kao strateško poduzeće i najveći gospodarski subjekt u željezničkome sektoru može i treba biti predvodnik promjena koje željeznici trebaju da bi bila tehnološki naprednija i poslovno inovativnija.

– Poboljšanje kvalitete željezničke infrastrukture, čime bi se stvorili i preduvjeti za povećanje opsega željezničkog prometa u Hrvatskoj, jedan je od osnovnih ciljeva poduzeća. Gdje vidite prostor za napredak u tome području?
– Tu se često nalazimo u raskoraku između želja i mogućnosti i zato je važno staviti se u realne okvire i maksimalno odgovorno upravljati sredstvima koja su nam na raspolaganju.
Početkom iduće godine planiramo krenuti s obnovom dionice Zagreb – Savski Marof. Njezina modernizacija neophodna je jer se radi o pruzi koja se nalazi na koridoru RH1 i sastavni je dio Mediteranskog koridora te međunarodnoga teretnog koridora, a preko nje se željeznička mreža Republike Hrvatske neposredno povezuje sa željezničkom mrežom Europske unije. Istodobno to je vrlo važna pruga za prigradski željeznički prijevoz kojim se Zagrebačka županija povezuje s Gradom Zagrebom, kao i za gradski željeznički prijevoz u Zagrebu. Također je vrlo važna pruga i za regionalni prijevoz s obzirom na to da se u kolodvoru Zaprešiću pruga odvaja prema Zaboku te dalje prema Varaždinu i Čakovcu.
Naravno, u obnovu i modernizaciju najviše ćemo investirati putem bespovratnih sredstava EU-ovih fondova, gdje imamo velike potencijale koji se trenutačno i ostvaruju.

– Kad govorimo o projektima koji se sufinanciraju s 85 posto EU-ovih sredstava, recite nam kako napreduju radovi na trenutačno dva najveća gradilišta u Hrvatskoj?
– Na izgradnji nove pruge na dionici između Gradeca i Svetog Ivana Žabnog radi se već 11 od ukupno 26 mjeseci na koliko su ugovoreni radovi. Od ukupne vrijednosti radova koja iznosi 193,5 milijuna kuna dosad je realizirano 39 milijuna kuna. “Probijeno” je 10 od 12 kilometara trase te odrađeno 50 posto zemljanih radova koji bi, ako nam vremenske prilike budu “išle na ruku”, trebali biti završeni do kraja godine. U kratkome roku riješili smo i problem s arheološkim nalazištima koja su se pojavila na nekoliko lokacija na trasi pa možemo nastaviti neometano raditi. Također, istodobno se radi na četirima od sedam velikih objekata, a u ovoj godini trebali bi završiti, uvjetno rečeno, jeftinije radove u vrijednosti od otprilike 70 milijuna kuna. Sljedeće godine kreću radovi na gornjem pružnom ustroju i kako sada stvari stoje, rokovi ne bi trebali biti “probijeni”.
Prije nešto više od mjesec dana počeli su radovi na trenutačno najvećem projektu u Hrvatskoj sufinanciranom sredstvima iz EU-ovih fondova, odnosno na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci. Trenutačno se izvode radovi na području Vrbovca, i to na tri lokacije (na dva nadvožnjaka, u Ulici Ivana Gorana Kovačića i na novome dijelu pruge [devijaciji]), a vrlo brzo očekujemo dodatno intenziviranje radova i na tome projektu.

– Osim dvaju spomenutih projekata koji su u fazi radova, kako HŽ Infrastruktura stoji s drugim projektima sufinanciranima sredstvima iz EU-ovih fondova?
– Željeznički su projekti iznimno složeni projekti koji zahtijevaju višegodišnju pripremu i svi na kojima trenutačno radimo pokrenuti su prije. Sada je cilj što više ubrzati njihovu realizaciju. To naravno ne ovisi samo o nama. Naime, administrativne procedure traju predugo i u cilju apsorbiranja što više EU-ovih sredstava sve administrativne procedure za takve projekte trebalo bi maksimalno pojednostaviti i ubrzati. Moram također istaknuti kako HŽ Infrastruktura ima veliku ekspertizu u pripremi EU-ovih projekata, da sve pripremamo samostalno i zaista bih želio pohvaliti trud svih zaposlenika koji su uključeni u pripremu i realizaciju projekata.
Iduće godine čekaju nas postupci javne nabave za projekte sufinancirane EU-ovim sredstvima u vrijednosti od 500 milijuna eura. Jedan od njih jest veliki projekt izgradnje dvokolosiiečne pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, za što je u tijeku izrada sporazuma za dodjelu bespovratnih sredstava, čije se potpisivanje očekuje tijekom studenoga. Među njima su i projekti modernizacije i elektrifikacije pruge na dionici Zaprešić – Zabok i dionici Vinkovci – Vukovar. Na riječkome području očekuje nas intenziviranje aktivnosti na dvama projektima u Rijeci, i to na projektu multimodalne platforme razvoja luke Rijeka i međuveze s Kontejnerskim terminalom Jadranska vrata na Rijeci Brajdici, koji HŽI realizira u partnerstvu s Lukom Rijeka, te na projektu rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka – Zagrebačka obala kontejnerski terminal u sklopu velikog projekta izgradnje kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali koji vodi Lučka uprava. Za projektiranje izgradnje drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Jurdani  u tijeku je postupak javne nabave.
Osim spomenutih dionica, HŽ Infrastruktura priprema projektnu dokumentaciju i za ostale dionice. Istaknuo bih dionice Dugo Selo – Novska, Hrvatski Leskovac – Karlovac te Goljak – Skradnik.

– Dolazite iz građevinskog sektora, a održavanje i građenje jedno je od temeljnih poslovnih područja HŽ Infrastrukture. Vaše dosadašnje iskustvo i ekspertiza sigurno su Vam od velike važnosti u tome dijelu posla.
– Nalazimo se u razdoblju u kojemu se izvode ili nas očekuju zaista veliki infrastrukturni radovi koji zahtijevaju maksimalan angažman svih sudionika, kako nas iz kuće tako i izvođača radova. Naš fokus treba biti na praćenju realizacije ugovorenih radova kako bi se sve izvodilo u predviđenim rokovima i sukladno planiranim troškovima. Da bismo u tome bili učinkoviti, treba razumjeti situaciju na terenu te brzo i operativno reagirati.
Naravno, i u pripremi budućih projekta potrebno je voditi računa o tome da i taj dio posla odradimo pomno i stručno jer dobra priprema iznimno je važna u fazi realizacije. U tome kontekstu dosadašnje iskustvo sigurno mi uvelike koristi u razumijevanju potreba koje kao poduzeće imamo u području građenja i održavanja te u suočavanju s izazovima s kojima se susrećemo u realizaciji i njihovu rješavanju.

– Recite nam nešto o suradnji sa socijalnim partnerima u HŽ Infrastrukturi. U tijeku su kolektivni pregovori. Što očekujete?
– Što se tiče novoga kolektivnog ugovora, mogu reći da sa strane poslodavca pregovore vodimo u dobroj vjeri te da to isto očekujemo i od socijalnih partnera. Nadam se da ćemo, prihvaćajući realnost gospodarskog okružja, pronaći optimalan okvir kojim će biti zadovoljne sve strane.
S pregovaračkim odborom sindikata spremni smo otvoreno i argumentirano razgovarati o svemu, no dok pregovori traju, nije profesionalno iznositi detalje dok se o njima ne dogovorimo.

– Razmišlja li se o restrukturiranju i reorganizaciji poduzeća?
– Da, naravno i uskoro započinjemo s aktivnostima na izradi plana restrukturiranja. Taj proces podrazumijeva procjenu nas samih – u čemu smo dobri, što treba mijenjati; koje kompetencije imamo, a koje nam nedostaju da bismo bili bolji; koje projekte trebamo implementirati da bismo unaprijedili poslovanje, kakva nam organizacijska struktura treba itd.
Dakle, cilj restrukturiranja nije detekcija tehnološkog viška nego izrada cjelokupnog plana koji će omogućiti stabilno poslovanje i dugoročnu održivost. O svemu ćemo naravno razgovarati s našim socijalnim partnerima te ćemo naše zaposlenike pravodobno upoznati sa svim relevantnim informacijama.

Skip to content