Jasna Divić, Željko Kolar, Zoran Gregurović, Mihaela Matokanović Džimbeg i Darko Barišić

ZAGREB, 4. studenoga  – U Pučkom otvorenom učilištu Krapina 3. studenoga 2026. svečano je otvorena izložba „Zagorski cug – 140 godina željeznice u Hrvatskom zagorju“ autora Josipa Kajinića, koju su organizirali HŽ Infrastruktura i Hrvatski željeznički muzej u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Krapina. Izložba donosi pregled bogate željezničke povijesti Hrvatskog zagorja te podsjeća na važnu ulogu željeznice u gospodarskom i društvenom razvoju toga kraja.

Svečanom otvorenju nazočili su predstavnici državnih, regionalnih i lokalnih institucija, među kojima Jasna Divić, ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Zoran Gregurović, saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine, te Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan. HŽ Infrastrukturu predstavljali su članovi Uprave Darko Barišić i Mihaela Matokanović Džimbeg, a okupljenima se prigodnim govorom obratio Darko Barišić.

 

Obilježavanje 140. obljetnice dolaska željeznice u Hrvatsko zagorje prilika je za prisjećanje na vrijeme kada su prve željezničke pruge počele mijenjati prometnu povezanost, gospodarstvo i svakodnevni život stanovnika toga područja. Od 1886. godine, kada je u promet puštena pruga prema Varaždinu s odvojkom prema Krapini, željeznica je postala važan dio zagorskog identiteta. Njome su generacije stanovnika putovale na posao, u školu i prema drugim odredištima, a njezin je razvoj pridonio otvaranju novih gospodarskih mogućnosti i povezivanju naselja.

Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture

Govoreći o povijesnom značenju željeznice i njezinoj budućnosti, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić istaknuo je kako su ulaganja u modernizaciju željezničke infrastrukture u Hrvatskom zagorju dio velikog investicijskog ciklusa koji se trenutačno provodi na hrvatskoj željezničkoj mreži.
„HŽ Infrastruktura trenutačno je u najvećem investicijskom zamahu u povijesti Republike Hrvatske, a tim ulaganjima obuhvaćeno je i Hrvatsko zagorje. Godine 2021. završili smo projekt modernizacije i elektrifikacije pruge između Zaprešića i Zaboka, čime je omogućena vožnja do 120 kilometara na sat te je ugrađena nova, moderna oprema. Nakon toga završili smo obnovu pruge do Krapine, a trenutačno radimo na još tri projekta: pruzi prema Gornjoj Stubici, na kojoj bi radovi trebali početi ovoga tjedna, obnovi pruge od Zaboka prema Varaždinu te kumrovečkoj pruzi“ napomenuo je Barišić.
Posebno je naglasio odgovornost HŽ Infrastrukture u daljnjem razvoju željezničke mreže na području Hrvatskog zagorja, čiji su stanovnici tradicionalno snažno povezani sa željeznicom.
„Za nas u Upravi HŽ Infrastrukture, kao i za resorno ministarstvo, to predstavlja moralnu obvezu da izgradimo modernu željeznicu za stanovnike ovoga kraja i za buduće generacije“ poručio je Barišić.

Okupljenima se obratila i Jasna Divić, koja je istaknula važnost nastavka ulaganja u željezničku infrastrukturu te najavila ulaganja u zagorske pruge.
„Tijekom proteklih 140 godina uloga željeznice ostala je iznimno važna. Upravo zato modernizacija i razvoj željezničke infrastrukture za nas u Ministarstvu predstavljaju jedan od prioriteta. U narednom desetogodišnjem razdoblju planiramo uložiti šest milijardi eura u željeznicu, a u tom velikom investicijskom ciklusu naći će se i sredstva za ulaganja u zagorske pruge“, rekla je Divić.

Izložba kao podsjetnik na 140 godina željezničke povijesti

Izložbeni postav

Izložba „Zagorski cug“ posjetiteljima približava razvoj željezničke mreže u Hrvatskom zagorju, od prvih pruga izgrađenih krajem 19. stoljeća do kasnijeg širenja mreže prema Gornjoj Stubici, Sloveniji i dolini rijeke Sutle.
Autor izložbe Josip Kajinić istaknuo je kako je cilj izložbe prikazati ne samo povijest izgradnje pruga nego i njihov utjecaj na razvoj lokalnih zajednica.
„Prvenstveni motiv za ovu izložbu bio je da se u svakom dijelu Hrvatske na dostojan i primjeren način obilježi povijest željeznice. Polazimo od toga da su svi dijelovi Hrvatske jednako važni, a Hrvatsko zagorje posebno je zanimljivo jer je izvrstan pokazatelj kako je željeznica kroz povijest utjecala na razvoj nekog prostora“ rekao je Kajinić.
Izložbeni postav obuhvaća vrijednu povijesnu građu, među kojom su izvorni nacrti, dokumentacija, vozni redovi iz razdoblja Austro-Ugarske Monarhije te drugi predmeti koji svjedoče o razvoju željezničkog prometa. Posebna pozornost posvećena je prugama koje su tijekom desetljeća povezivale zagorska naselja s ostatkom Hrvatske i susjednom Slovenijom.

ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Grozdana Pavlović

Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović izrazila je zadovoljstvo suradnjom s Hrvatskim željezničkim muzejom te istaknula edukativnu vrijednost izložbe, osobito za mlađe generacije.

Željeznica kao dio identiteta Hrvatskog zagorja

O važnosti željeznice za razvoj Zagorja govorili su i predstavnici lokalne i regionalne vlasti.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar podsjetio je na posebnu emocionalnu povezanost stanovnika toga kraja sa željeznicom.
„Ljudi su sentimentalno vezani za vlak, odnosno cug, kako ga zovemo u Zagorju. Dolazak željeznice 1886. godine označio je početak snažnijeg razvoja Hrvatskog zagorja“, rekao je Kolar.
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović također je istaknuo doprinos željeznice gospodarskom razvoju, podsjetivši kako su se upravo uz željezničke pruge razvijala naselja, otvarale tvornice i stvarala nova radna mjesta. Naglasio je i važnost nastavka modernizacije željezničke infrastrukture kako bi željeznica ponovno privukla što veći broj putnika.

Željeznička pruga od Krapine do Slovenije

Izložba „Zagorski cug – 140 godina željeznice u Hrvatskom zagorju“ ostaje otvorena za posjetitelje do 27.studenoga u Pučkom otvorenom učilištu Krapina.

Obilježavanjem ove značajne obljetnice HŽ Infrastruktura i Hrvatski željeznički muzej nastavljaju aktivnosti usmjerene na očuvanje i predstavljanje hrvatske željezničke baštine, istodobno podsjećajući na važnost daljnjih ulaganja u suvremenu, sigurnu i učinkovitu željezničku infrastrukturu.

 

 

 

Skip to content