Na konferenciji Blue Economy Kvarner, održanoj 9. listopada 2026. u Rijeci u organizaciji Novog lista, raspravljalo se o budućnosti riječkoga prometnog pravca, razvoju prometne i logističke infrastrukture te potencijalu Hrvatske da postane jedno od važnih europskih prometnih i distribucijskih čvorišta. Na konferenciji su sudjelovali i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić.
Rijeka i Kvarner imaju potencijal dodatno ojačati svoju ulogu u europskim prometnim i logističkim tokovima, no za to je potrebno uskladiti razvoj luka, željeznice i cestovne infrastrukture. Bila je to jedna od glavnih poruka konferencije održane u hotelu Hilton Costabella u Rijeci.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u svom uvodnom govoru istaknuo je da plavo gospodarstvo obuhvaća mnogo više od pomorskoga prometa i turizma te uključuje industriju, energetiku, tehnologiju i inovacije. Govoreći o razvoju Rijeke, izdvojio je kontejnerski terminal Rijeka Gateway, investiciju vrijednu 380 milijuna eura.
Porast kontejnerskog prometa od 60 posto u prvih osam mjeseci u odnosu na isto razdoblje prethodne godine potvrđuje potencijal riječke luke, ali istodobno povećava važnost kvalitetnoga povezivanja s europskim zaleđem. Butković je zato istaknuo da lučka infrastruktura i željeznica moraju napredovati zajedno. Za željeznički pravac od Rijeke do Karlovca planira se oko 2,5 milijardi eura ulaganja u idućem desetljeću, a ministar je naglasio potrebu ubrzanja projekta nizinske pruge.
– Rijeka više ne može čekati. – poručio je Butković, ističući da daljnji razvoj riječkoga prometnog pravca zahtijeva koordinirana ulaganja u terminale i prometnu infrastrukturu koja će robu moći brzo prevoziti prema srednjoj Europi. Razvoj Rijeka Gatewaya i buduće nizinske pruge pritom je važno promatrati kao dijelove istoga logističkog sustava, čija će učinkovitost utjecati na konkurentnost Hrvatske na europskom tržištu.
V. d. glavne urednice Novoga lista Tihana Tomičić istaknula kako riječki prometni pravac nije samo pitanje luke, nego i željeznice, cesta, logistike i konkurentnosti Hrvatske, dok je državna tajnica Zrinka Raguž govorila o važnosti europskih fondova za regionalni razvoj.
Nizinska pruga – preduvjet daljnjega razvoja
Prvi panel, „Riječki prometni pravac – može li Hrvatska postati distributivni hub Europe?“, okupio je predstavnike lučkog, cestovnog, željezničkog i industrijskog sektora. Uz Darka Barišića, sudjelovali su Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Dario Silić, generalni direktor Bina-Istre, Marko Mišković, član Uprave Luke Rijeka, i Teuta Duletić, direktorica Lürssen Design Centra Kvarner.
Barišić je istaknuo da HŽ Infrastruktura do 2035. planira uložiti oko šest milijardi eura u modernizaciju željezničke mreže, a nizinska pruga prema Rijeci jedan je od najvažnijih projekata tog ciklusa.
Planirana trasa bit će duga oko 175 kilometara i oko 56 kilometara kraća od postojeće. Predviđena je dvokolosiječna elektrificirana pruga za brzine do 160 kilometara na sat. Na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac radovi su u tijeku, dok se za ostale dionice nastavlja priprema projektne dokumentacije.
Za ubrzanje realizacije priprema se i primjena Alliance modela ugovaranja, koji bi objedinio projektiranje i gradnju. Konačni rokovi izgradnje bit će poznati nakon daljnje razrade projekta.
Barišić je objasnio da postojeća pruga od Rijeke prema unutrašnjosti trenutačno može prihvatiti sve kontejnerske kompozicije za koje postoji interes prijevoznika.
– Željeznička infrastruktura nije ograničavajući faktor. – rekao je, ističući važnost kvalitetnijeg planiranja otpreme vlakova. Prema podacima HŽ Infrastrukture, na najopterećenijoj dionici, između kolodvora Lokve i Škrljevo, prosječni dnevni broj putničkih i teretnih vlakova povećao se s 35 u 2013. godini na 51 u 2026. godini.
Potrebu za daljnjim razvojem željeznice potvrdili su i ostali sudionici. Denis Vukorepa rekao je da Rijeka već ima obilježja velike pretovarne luke, ali da će njezina konkurentnost dodatno porasti izgradnjom dvokolosiječne pruge i novoga kontejnerskog terminala na Krku. Marko Mišković govorio je o važnosti željeznice za prijevoz različitih vrsta tereta.
– Ako smo preskupi, ako nemamo dovoljno kapaciteta, ako smo prespori, roba neće doći. – poručio je Mišković, napominjući da ulaganja u prugu trebaju omogućiti brži prijevoz i veću konkurentnost riječke luke.
Uz nizinsku prugu, na panelu je istaknuta važnost željezničkog povezivanja s Istrom, uključujući pripremu dokumentacije za tunel Ćićarija. Zaključak rasprave bio je da se razvoj luke i povećanje kapaciteta željeznice moraju međusobno pratiti radi povećanja učinkovitosti prijevoza do krajnjih odredišta.
Otoci trebaju pouzdane veze tijekom cijele godine
Drugi panel, „Otoci 365 – povezanost kao preduvjet života i razvoja“, bio je posvećen prometnim vezama, dostupnosti javnih usluga i gospodarskim uvjetima za život na otocima.
Sudionici su upozorili da razvoj ne može počivati samo na turizmu. Župan Ivica Lukanović istaknuo je važnost novih radnih mjesta i dostupnih usluga, dok je ravnateljica Agencije za obalni linijski promet Paula Vidović naglasila da razvoj flote mora pratiti ulaganje u lučku infrastrukturu. Bolja povezanost otoka s kopnom i međusobno jedan je od preduvjeta njihova cjelogodišnjeg razvoja, zaključeno je.
Konferencija je tako povezala dvije važne razvojne teme Kvarnera: jačanje Rijeke kao logističkoga čvorišta i osiguravanje kvalitetnijih uvjeta života na otocima.
Foto: Marko Gracin; HŽI

