Slovenski Portorož 11. rujna 2026. bio je mjesto okupljanja na tradicionalnoj slovensko-hrvatskoj poslovnoj konferenciji “Investicije u graditeljstvu 2026.”, u organizaciji medijske kuće Delo. Središnji je to poslovni događaj koji svake godine okuplja ključne donositelje odluka, investitore i vodeće predstavnike industrije. U središtu rasprava bili su veliki infrastrukturni projekti, investicijski ciklusi na razini država i gradova te izazovi koji očekuju sektor graditeljstva u nadolazećemu desetljeću, a poseban naglasak stavljen je na razvoj željezničke infrastrukture.
Posebno zanimljiva bila je panel-rasprava u kojoj su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica infrastrukture Republike Slovenije Alenka Bratušek te gradonačelnici Ljubljane i Zagreba Zoran Janković i Tomislav Tomašević. Pritom se Butković, među ostalim infrastrukturnim projektima, osvrnuo na sektor koji će u prometnome resoru biti u fokusu investicijskog ulaganja u sljedećemu desetljeću – željeznicu.
– Hrvatska trenutačno realizira željezničke projekte u vrijednosti većoj od milijardu i pol eura, što iz europskih fondova, što iz kredita Europske investicijske banke. – istaknuo je Butković te dodao da je tih gotovo 800 milijuna eura iskorišteno za obnovu lokalnih i regionalnih pruga u Hrvatskoj koje nisu pogodne za sufinanciranje iz EU-ovih fondova.
– Velika ulaganja u željezničku infrastrukturu, koja predstavlja najveći izazov u prometnoj infrastrukturi, ide dalje. Ti veliki izazovi jesu provedba samih projekata, kašnjenja u projektiranju i dugotrajni procesi javne nabave, za što smo napravili određene iskorake poput promjene zakona. Jedan od ključnih elemenata je i usklađivanje prostornih planova, Zakon o prostornom uređenju te novi Državni prostorni plan. – izjavio je ministar Butković, dodavši da Vlada tim postupcima i zakonskim izmjenama želi omogućiti bržu realizaciju velikih infrastrukturnih projekata.
Na panelu posvećenome usklađivanju javnih sredstava, gospodarstva i realnih kapaciteta član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić istaknuo je kako su pokrenute najveće investicije na dvama međunarodnim koridorima: od Rijeke, preko Zagreba do Mađarske i od Slovenije, preko Zagreba do Srbije, a da je trenutačno glavni prioritet tzv. nizinska pruga, koja je izuzetno kompleksan projekt.
– Završetkom njezine izgradnje brzina će iznositi 160 km/h, a osigurat će se i kvalitetna veza s područjem otoka Krka. Duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će približno 175 km, odnosno skratit će se za 56 km. Naš je cilj da se na toj udaljenosti putuje sat i pol, a vjerujem da ćemo to i ostvariti u sljedećih desetak godina. – zaključio je Ćužić.
Foto: Vanesa Pandžić/CROPIX