– Hrvatska zaslužuje imati željeznicu u rangu europske, a modernizacija cjelokupnog hrvatskog željezničkog sustava jedna je od najvećih državnih investicija u ovome trenutku, rekao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture uoči početka konferencije „Željeznica za budućnost“ koja je 11. listopada 2021. u sklopu Europske godine željeznice održana u Zagrebu.
– Svjedočimo najvećim ulaganjima u željeznicu u posljednjih nekoliko godina i mogu reći da danas novac više nije problem zahvaljujući bespovratnim EU-ovim sredstvima. Poteškoće predstavljaju zakonodavne i administrativne barijere koje usporavaju realizaciju velikih infrastrukturnih projekata i to moramo poboljšati. – istaknuo je ministar Butković.
O modernizaciji i restrukturiranju željezničkog sektora nazočnima je govorio Alen Gospočić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
– Četiri su ključna dijela reforme u željeznici koja se mora provesti paralelno s investicijama. Riječ je o upravljanju željezničkim društvima, njihovoj reorganizaciji, planiranju sektorskih ulaganja i financiranja te razvoju znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora. – rekao je Gospočić.
Nakon izlaganja državnog tajnika sudionicima konferencije obratio se predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, održavši prezentaciju „Željeznički infrastrukturni projekti“.
– Razdoblje u koje smo zakoračili zasigurno je razdoblje željeznice u kojem nam je cilj revitalizirati cjelokupnu željezničku mrežu u skladu s europskim standardima. Do 2030. godine u željezničku infrastrukturu planiramo uložiti 5,4 milijarde eura te obnoviti i modernizirati 780 km pruga. Većina naših infrastrukturnih projekata vezana je uz rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove željezničke infrastrukture na koridorima RH1 i RH2 te smo najveći korisnik EU-ovih fondova u prometnom sektoru u Republici Hrvatskoj. – rekao je Kršić istaknuvši da unatoč tomu što je HŽ Infrastruktura u prošloj, ali i u ovoj godini zbog koronakrize morala prilagoditi planiranu dinamiku provedbe projekata, pred samim su krajem radovi na modernizaciji i elektrifikaciji pruge Zaprešić – Zabok kao i radovi na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište u Rijeci. Osim toga uskoro će se odabrati i izvođač radova za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac, projekt koji je sastavni dio buduće nizinske pruge i koji će vrijednošću od 366 milijuna eura biti najveći infrastrukturni projekt u Republici Hrvatskoj.
Konferencija je nastavljena panel-raspravom na kojoj su sudjelovali Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za fondove Europske unije i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Željko Ukić, direktor HŽ Putničkog prijevoza, Josip Ninić, predsjednik Uprave Končar-Elektroničnih vozila, Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti, te Duško Grabovac, predsjednik Uprave Luke Rijeka i predsjednik Udruženja luka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Konstruktivnu raspravu vodili su o temi je li do 2030. godine moguće realizirati velike željezničke infrastrkturne projekte, uspostaviti željeznički sustav koji garantira smanjenje onečišćenja okoliša, sustav koji će željeznicu približiti putnicima, koji će pojednostaviti prekogranični željeznički promet kao i u što većoj mjeri preusmjeriti prijevoz tereta s cesta na željeznicu.
