U organizaciji Hrvatska komore inženjera tehnologije prometa i transporta (HKIP), 9. prosinca 2025. na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu održana je stručna radionica pod nazivom „Prometno-tehnološki elaborati i organizacija prometa kod velikih infrastrukturnih projekata na željezničkoj mreži“. Radionica je okupila brojne stručnjake iz područja željezničkog prometa, projektiranja i infrastrukture, a posebna pozornost bila je posvećena izazovima u organizaciji prometa tijekom velikih radova na mreži. U organizaciji radionice podršku su, uz HŽ Infrastrukturu, dali Fakultet prometnih znanosti te Hrvatsko društvo željezničkih inženjera.
U ime Uprave HŽ Infrastrukture sudionike je pozdravio Subhi Tawfiq, član Uprave, koji je istaknuo važnost daljnjeg unaprjeđenja standarda i stručne dokumentacije u fazama modernizacije željezničkog sustava:
– Hrvatska se nalazi u razdoblju najintenzivnije modernizacije željezničke mreže, zbog čega je kvalitetna organizacija prometa tijekom radova važnija nego ikad. Inicijativa HKIP-a za izradu pravilnika važan je iskorak prema ujednačavanju standarda i unapređenju stručne dokumentacije. Posebno mi je drago što su među predavačima i naši stručnjaci, čije iskustvo s velikih projekata daje vrijedan doprinos ovoj raspravi. Uvjeren sam da će radionica potaknuti konstruktivnu razmjenu mišljenja i doprinijeti sigurnijemu i učinkovitijemu željezničkom sustavu.
Radionica je održana u sklopu aktivnosti HKIP-a usmjerenih na izradu podloge za nacrt pravilnika o sadržaju, namjeni i razini razrade prometno-tehnološkog elaborata za željeznice, dokumenta čiji je cilj ujednačiti pristup izradi prometno-tehnoloških elaborata te povećati kvalitetu projektne dokumentacije za radove na željezničkoj mreži RH.
Stručni doprinosi i projektna iskustva
Subhi Tawfiq
Program radionice obuhvatio je pet stručnih predavanja, koje su održali Anto Krajina („Proces organizacije prometa vlakova u uvjetima radova i zatvora pruge“), Dražen Vinšćak i Alen Križić („Primjeri iz projekta rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci“), Mario Rašić („Iskustva s projekta Križevci – Koprivnica – državna granica“) te Luka Šošo („Tehnologija prometa tijekom rekonstrukcije kolodvora Ljubljana“.
Posebno su istaknuta iskustva s aktualnih hrvatskih infrastrukturnih projekata, gdje prometno-tehnološki elaborati imaju ključnu ulogu u osiguravanju protočnosti, sigurnosti i minimalnog ometanja željezničkog prometa tijekom radova.
Zaključci radionice
Sudionici su se složili s time kako je standardizacija strukture i sadržaja prometno-tehnoloških elaborata temelj za učinkovitije planiranje i provedbu zahvata na mreži, osobito u razdoblju intenzivnih investicija i rekonstrukcija. Ova druga radionica bila je usmjerena na velike infrastrukturne projekte, nadovezujući se na prvu radionicu održanu u listopadu, koja je bila posvećena tzv. točkastim radovima.
Organizatori su najavili daljnju suradnju i nastavak aktivnosti na izradi nacrta pravilnika, uz očekivanje da će zajednički razrađeni standardi doprinijeti kvalitetnijemu planiranju i funkcionalnijemu upravljanju prometom u budućim projektima.
