Na poslovnoj konferenciji „Kvarner 2030. – Transformacija i investicije“, održanoj 8. prosinca 2025. u Opatiji, sudjelovao je i član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, i to kao panelist u raspravi „Hrvatska u pokretu: razvoj riječkog prometnog i logističkog pravca“. Uz Barišića na panelu su sudjelovali stručnjaci iz prometnog i logističkog sektora, i to državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, član Uprave Rijeka Gatewaya Tomislav Rosandić, tehnički direktor Bina Istre Christian Santaleza, voditelj operative Enna Transporta Leon Dolušić te predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić. Konferencija je okupila ključne dionike iz područja prometa, logistike, energetike i turizma, a težište je bilo na snažnome investicijskom ciklusu koji Kvarner i riječki prometni pravac pozicionira kao jedno od najvažnijih europskih čvorišta između Jadrana i srednje Europe.
Razvoj riječkog pravca – prioritet hrvatske prometne politike
Otvarajući konferenciju, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo je stratešku važnost ulaganja u prometnu i lučku infrastrukturu:
– Hrvatska se snažno pozicionira kao logistički i prometni centar ovog dijela Mediterana. Riječka luka dio je osnovnih europskih prometnih koridora, što nam omogućuje povlačenje znatnih europskih sredstava. Ulaganja u cestovnu, željezničku i lučku infrastrukturu ključna su ne samo za logistiku i gospodarstvo, nego i za turizam, jer Hrvatska je u prvome redu turistička zemlja.
Mihotić je naglasio kako je za investicije u Luku Rijeka osigurano 650 milijuna eura, uključujući projekt Rijeka Gateway, te niz drugih investicija u državnoj prometnoj infrastrukturi koje će dodatno unaprijediti povezanost Hrvatske i regije.
Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić istaknuo je važnost riječkog pravca u sklopu sveobuhvatnoga investicijskog ciklusa hrvatske željezničke infrastrukture, ukupno vrijednog šest milijardi eura, u sljedećih deset godina:
– Ovo su najveća ulaganja u željezničku infrastrukturu otkada postoji Republika Hrvatska. Danas gotovo da nema kilometra pruge u državi koji nije u fazi radova, javne nabave ili izrade dokumentacije. Hrvatska je trenutačno jedno veliko željezničko gradilište.
Govoreći o ulaganjima u riječki bazen, Barišić je istaknuo strateški značaj luke Rijeka, koja je uz postojeći Mediteranski koridor 2024. uvrštena i na dva dodatna TEN-T koridora (Zapadni Balkan – istočni Mediteran te Baltičko more – Jadransko more), što dodatno otvara mogućnosti za korištenje EU-ovih sredstava.
Ulaganja u riječku luku i intermodalni promet
Barišić je podsjetio na nedavno završene projekte modernizacije željezničke infrastrukture na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačko pristanište, vrijedne gotovo 60 milijuna eura. Oba terminala projektirana su za ukupni kapacitet od 1,2 milijuna TEU-ova, pri čemu je 60 posto namijenjeno željezničkome prometu. Upravo se na takvim temeljima gradi budući razvoj riječkog pravca, posebno kroz realizaciju nizinske pruge.
Na panelu je poseban naglasak bio stavljen na projekt nove dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb – Rijeka, ključne za povećanje kapaciteta i konkurentnosti riječke luke. Barišić je istaknuo najnoviji napredak:
– Prvi je put u rujnu ove godine cjelokupna trasa nizinske pruge prihvaćena s aspekta zaštite okoliša. Do 2026. završavamo izradu idejnih projekata i ishođenje lokacijskih dozvola, nakon čega krećemo u natječaje za radove. Ovo je projekt koji će prometno potpuno redefinirati Hrvatsku.
Nova pruga bit će duga oko 175 km, skraćena u odnosu na sadašnju za 56 km, te uključuje izgradnju 17 vijadukata, 14 tunela i pet novih kolodvora, uz maksimalnu brzinu do 160 km/h. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko tri milijarde eura.
Brojni projekti širom zemlje
Barišić je podsjetio na to da je u tijeku provedba 13 velikih EU-ovih projekata na dvama međunarodnim koridorima, uključujući dionice Križevci – Koprivnica – državna granica, Dugo Selo – Križevci, Hrvatski Leskovac – Karlovac te najveći projekt u povijesti tvrtke – rekonstrukciju i izgradnju drugoga kolosijeka na dionici Dugo Selo – Novska, vrijednu 620 milijuna eura.
Puno se ulaže i u lokalne i regionalne pruge, uključujući dionice u Dalmaciji, Slavoniji, na sjeveru zemlje i u Istri, koje su financirane kreditom Europske investicijske banke.
Konferencija „Kvarner 2030.“ još je jednom potvrdila da se Kvarner i riječka luka ubrzano razvijaju u moderno europsko prometno i logističko čvorište. U tome razvoju ključnu ulogu imaju ulaganja u željezničku infrastrukturu kao dugoročno najodrživiji i strateški najvrjedniji oblik prometnog sustava. HŽ Infrastruktura najvećim investicijskim ciklusom u svojoj povijesti daje snažan doprinos tome procesu, a projekti u riječkome bazenu i na riječkome prometnom pravcu ključni su elementi buduće prometne slike Hrvatske.
Foto: Dean Miculinić