Kongres Via Vita 2025.Već tradicionalno, 12. godinu zaredom, u rovinjskome hotelu Lone od 23. do 25. studenoga 2025. održan je Kongres Hrvatskog društva za ceste i željeznice – Via Vita pod nazivom „Infrastruktura na raskrižju razvoja“. Radi razmjene iskustava, povezivanja struke, promišljanja sadašnjosti i budućnosti prometnoga sektora u Hrvatskoj okupilo se oko 400 predstavnika željezničkih i cestovnih tvrtki, izvođača, projektanata i prometnih stručnjaka.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić na otvorenju je istaknuo kako je cilj svih prometnih projekata uspostaviti povezanost, sigurnost i ravnomjeran razvoj Hrvatske te da je u ovome trenutku apsolutni prioritet željeznica. Najavio je ulaganje od šest milijardi eura u željezničku infrastrukturu u idućemu desetljeću, nazvavši to „investicijskim valom kakav Hrvatska nije imala desetljećima“ te dodao:

– Ulaganja u željezničku infrastrukturu prate i ulaganja u vozni park, pa će HŽ Putnički prijevoz ovu godinu završiti s ukupno 70 novih vlakova vrijednih 360 milijuna eura.

Predsjednik Hrvatskog društva za ceste i željeznice te predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir najavio je rast i razvoj prometne infrastrukture brži nego ikada te istaknuo cilj Via Vite, odnosno ubrzanje svih procesa provedbe, od pripreme i regulative do izvođenja. Zajedno s predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture Ivanom Kršićem, državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarkom Tušekom, predsjednikom Uprave Hrvatskih autocesta Borisom Huzjanom i direktorom tvrtke Strabag Veljkom Nižetićem sudjelovao je na panelu „Izazovi u provedbi velikih infrastrukturnih projekata“, na kojemu su se svi sudionici složili kako neke stvari treba mijenjati ako želimo bržu pripremu i provedbu željezničkih i cestovnih infrastrukturnih projekata. To je ponajprije pitanje pripreme odnosno projektiranja.

Ivan Kršić na kongresu Via Vita 2025.

Ivan Kršić

Velik problem u oba prometna sektora nedostatak je velikih projektantskih tvrtki s potrebnim iskustvom i specifičnim stručnim znanjima, a Kršić je istaknuo kako sve skupa traje predugo:

– Dosadašnja praksa pokazala je da je za pripremu i ishođenje svih potrebnih rješenja i dozvola u RH za samo jedan infrastrukturni linijski projekt potrebno od šest do 10 godina od idejnog rješenja i studije o utjecaju na okoliš do glavnog projekta i građevinske dozvole! A gdje su onda još radovi.

Nabrojao je još nekoliko prepreka koje stoje na putu bržoj pripremi projekata poput dugotrajnog rješavanja imovinskopravnih odnosa, postupaka ishođenja građevinskih i drugih dozvola, izmjene prostornih planova, složenih i dugih postupaka javne nabave, a potom i velik broj neosnovanih žalbi čiji je cilj odugovlačenje nabave. Sudionici panela složili su se s time kako je potrebno mijenjati određene pravilnike i zakone, ali i ojačati međuresornu suradnju između raznih ministarstava i svih drugih dionika koji sudjeluju u procesu pripreme i provedbe kako bi se stvari ubrzale.

Darko Barišić

Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić održao je prezentaciju na temu željezničkih infrastrukturnih projekata u kojoj je detaljno predstavio poslovanje, ulaganja i presjek svih projekata koji će u desetogodišnjemu razdoblju promijeniti sliku željeznice u Hrvatskoj.