Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica

 

Ovim velikim projektom HŽ Infrastruktura nastavlja s modernizacijom Mediteranskoga koridora koji preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte povezuje Pirenejski poluotok s mađarsko-ukrajinskom granicom, a time i s jedinstvenom transeuropskom prometnom mrežom (Trans-European Transport Network – TEN-T). Dio je to projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz od mađarske granice do Luke Rijeke.

Projekt je odabran za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) te mu je pri tome odobrena maksimalna stopa sufinanciranja koja iznosi 85 % od  procijenjene vrijednosti projekata (283,94 milijuna eura), odnosno 241,35 milijuna eura za prihvatljive troškove aktivnosti. Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava br. INEA/CEF/TRAN/M2015/1126931 sklopljen je 6. listopada 2016. između Izvršne agencije za inovacije i mreže (INEA), na temelju ovlasti dobivene od Europske komisije, i HŽ Infrastrukture.

Projektom se planira dogradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija postojećega kolosijeka, što će omogućiti brzinu vožnje vlakova od 160 km/h. Znatnija rekonstrukcija postojeće trase izvodit će se između stajališta Carevdara i kolodvora Lepavine u duljini od 4,3 km, pri čemu će se ukupna duljina dionice pruge Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom smanjiti na 42,6 km.

U sklopu projekta predviđeni su rekonstrukcija postojećih kolodvora Lepavine i Koprivnice te stajališta Majurca, Carevdara, Vojakovačkog Kloštra i Sokolovca, prenamjena postojećega kolodvora Mučne Reke u stajalište te izgradnja novoga kolodvora Novog Drnja i novoga stajališta Peteranca.

U svrhu denivelacije postojećih željezničko-cestovnih prijelaza koji se zadržavaju, izgradit će se osam cestovnih nadvožnjaka, dva cestovna podvožnjaka i jedan pothodnik. Na to će se nadovezati izgradnja svodnih i paralelnih cesta uz trasu željezničke pruge kako bi se omogućio pristup svim česticama čije će postojeće pristupe prekinuti izgradnja tih objekata.

Na elektroenergetskome infrastrukturnom podsustavu bit će izvedeni radovi na izgradnji i rekonstrukciji kontaktne mreže te ostalim elektroenergetskim postrojenjima kao što su elektrovučna postrojenja, postrojenja napajanja te vanjska rasvjeta u stajalištima i kolodvorima. Na signalno-sigurnosnom, prometno-upravljačkom i telekomunikacijskom sustavu također će biti izvedeni radovi na dogradnji novih elemenata i uređaja te obnovi postojećih.

Tehnički parametri koji će se postići izgradnjom i nadogradnjom u cijelosti će biti usklađeni s EU-ovim zahtjevima za koridorske pruge osnovne TEN-T mreže kako je to određeno Uredbom (EU) br. 1315/2013 (npr. osovinsko opterećenje od 225 kN, elektrifikacija 25kV/50Hz, prijam interoperabilnih vlakova duljine 740 m te brzina do 160 km/h  [uz iznimku u gradskim područjima]).

Izrada projektne dokumentacije za predmetni projekt sufinancirana je također iz europskih sredstava, i to u okviru programa IPA-e, odnosno Operativnog programa Promet.