U utorak 11. rujna 2018. u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, a povodom službenog posjeta predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena Hrvatskoj, održan je Hrvatsko-austrijski gospodarski forum: Željeznička infrastruktura i logistika. Sudionicima gospodarskog foruma pozdravnim riječima obratili su se predsjednici dviju država, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović te predsjednik Republike Austrije Alexander Van der Bellen. Kao uvod u panelsku raspravu koja se na istoimenu temu održala u okviru gospodarskog foruma gospodarstvenicima iz Hrvatske i Austrije koji rade na području željeznice obratio i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u svom je pozdravnom govoru, među ostalim, istaknula važnost velikog investicijskog ciklusa u modernizaciju željezničke infrastrukture koji je u tijeku, a na to se nadovezuju i ulaganja u razvoj riječke luke.

Istaknuvši kako u Hrvatskoj posluje oko 700 austrijskih poduzeća koja zapošljavaju oko 35 000 radnika, predsjednik Republike Austrije Alexander Van der Bellen rekao je kako su povijesne veze i takvi skupovi prigoda da se potakne daljnji razvoj gospodarskih odnosa Hrvatske i Austrije.

Ministar Oleg Butković uvodno je pojasnio važnost razvoja prometnog sustava i infrastrukture u Hrvatskoj, istaknuvši da je s jedne strane to važno zbog uravnoteženog gospodarskog razvoja zemlje, a s druge zato što bez razvijenog prometnog sustava nije moguće ni stvaranje uvjeta za razvoj konkurentne nacionalne ekonomije.

Ministar je objasnio da Hrvatska u velikoj mjeri za to koristi raspoloživa sredstva EU-a te rekao kako u tom kontekstu slijedimo i nacionalna i strateška opredjeljenja Europske unije.
– Naša primarna zadaća i opredjeljenje ove Vlade jest razvoj željezničke infrastrukture, odnosno tehnološki razvijenog i učinkovitog željezničkog prometa, a sve kako bi se osposobio za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na europskom transportnom tržištu., rekao je ministar Butković i dodao kako je za održivost i konkurentnost željezničkog sektora nužno nastaviti s ulaganjima u izgradnju i obnovu infrastrukture, povećati brzine i razinu sigurnosti, bolje povezati hrvatske luke sa željezničkom mrežom, preusmjeriti teret i putnike na željeznički promet te osigurati multimodalnost.

Tomu u prilog pojasnio je kako nakon velikog investicijskog ciklusa u cestovni sektor slijedi razdoblje ulaganja u željezničku infrastrukturu, kao i to da će se HŽ Infrastruktura pritom u najvećoj mjeri oslanjati na bespovratna sredstva EU-a.
– Prioritet Hrvatske izgradnja je nizinske pruge koja je navedena i u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske do 2030., tako da se nastavljaju sve aktivnosti na tom prioritetnom željezničkom pravcu, od izgradnje dijela od Zagreba prema mađarskoj granici do izgradnje „južnog kraka“, odnosno dijela od Zagreba prema Rijeci, s kojim krećemo sljedeće godine., zaključio je ministar Butković i dodao kako se ukupna vrijednost radova na toj dionici procjenjuje na više od 1,6 milijardi eura.

U nastavku su slijedila obraćanja preostalih sudionika foruma, pri čemu je državna tajnica za promet Nikolina Brnjac detaljnije predstavila smjer strateškog pozicioniranja Republike Hrvatske na TEN-koridorima te je istaknula i prednost položaja luke Rijeka u odnosu na luke na sjeveru Europe.

– Većina tereta koja prolazi kroz Suez završava u sjevernim lukama, a manji dio na Jadranu, premda je vrijeme putovanja broda sedam dana dulje. Mi to stalno ističemo, ali očito ćemo to i dalje morati ponavljati s namjerom da preusmjerimo dio tereta. Za to nam je potrebna kvalitetna infrastruktura, kvalitetni prijevoznici i organizirani upravitelji infrastrukture., istaknula je Nikolina Brnjac.

Osim toga na forumu su prezentirane i mogućnosti luke Rijeka, projekti HŽ infrastrukture te je održana panelska rasprava na temu moguće suradnje austrijskih i hrvatskih društava u daljnjem razvoju željezničke mreže Republike Hrvatske.

Predstavljajuću projekte HŽ Infrastrukture predsjednik Uprave Ivan Kršić rekao je kako su izvori njihova financiranja sredstva fondova EU-a i krediti banaka. Sredstvima EU-ovih fondova financira se dvanaest projekata, od kojih su četiri u fazi izvođenja radova, za tri se provode javni natječaji za radove, tri su u fazi projektiranja i kod dva se provodi natječaj za projektiranje. Radovi se izvode između Dugog Sela i Križevaca (38 kilometara), zatim na dionici Zaprešić – Zabok (24 kilometra) i na rekonstrukciji kolodvora Brajdica (projekt se provodi s Lučkom upravom Rijeka kao partnerom), dok se puštanje u promet dionice Gradec – Sv. Ivan Žabno očekuje krajem godine. U tijeku su i radovi financirani kreditom od Grede do Sunje.

Uz predsjednika Uprave skupu su prisustvovali i članovi Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban, Marko Zdravko Žubrinić te Darko Barišić.

U jutarnjem dijelu skupa, uoči glavnog događaja, održani su kratki poslovni sastanci („B2B“) hrvatskih i austrijskih gospodarstvenika na kojima su u ime HŽ Infrastrukture sudjelovali Mirko Franović, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova, sa suradnicama Draganom Drobac, pomoćnicom direktora, i Janjom Groš, zamjenicom direktora za EU fondove, te Sanja Vučić, direktorica Sektora za podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu.