U organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Dubrovniku je 7. i 8. rujna održana konferencija o Instrumentu za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF).

Konferenciju pod nazivom „Postignuća, rezultati i pogled u budućnost“, na kojoj su uz domaće stručnjake iz sektora prometa sudjelovali i predstavnici EU-a, otvorio je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, koji je istaknuo:

– Da je CEF instrument za Republiku Hrvatsku izuzetno značajno sredstvo financijske potpore, govori i činjenica da smo do sada iskoristili čak 93 posto dodijeljenih sredstava iz tog instrumenta, i to za projekte koji nadilaze nacionalne granice.

O projektima HŽ Infrastrukture, koja je trenutačno najveći korisnik sredstava EU-ovih fondova u Republici Hrvatskoj, na konferenciji su govorili i predstavnici HŽ Infrastrukture.

Za sufinanciranje iz CEF-a HŽ Infrastruktura prijavila je devet projekata, od kojih je za njih šest dobila zeleno svjetlo. Radi se o projektima vrijednima gotovo 400 milijuna eura, od čega EU pokriva 306 milijuna eura.

Najveći željeznički projekt koji je u završnoj fazi izrade projektne dokumentacije jest Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica procijenjene vrijednosti 283,94 milijuna eura, od čega se iz CEF-a sufinancira 241,35 milijuna eura.

Tim projektom HŽ Infrastruktura nastavlja s modernizacijom hrvatskoga dijela Mediteranskoga koridora, što je dio šireg projekta uspostave dvokolosiječne pruge visoke učinkovitosti na tom koridoru od Rijeke do mađarske granice.

Kad se radi o modernizaciji željezničke infrastrukture putem CEF-a na spomenutom koridoru, osim gore navedenog megaprojekta, u najvišoj fazi dovršenosti jesu i projekti koje HŽ Infrastruktura realizira u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka, vrijednosti 67,2 milijuna eura: Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka-Teretna i izgradnja intermodalnoga terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala te Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i izgradnja intermodalnoga terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica, za koji je početkom rujna pokrenut postupak javne nabave za radove. Osim toga od prosinca 2016. u tijeku je i projektiranje drugoga kolosijeka, modernizacije i obnove dionice Škrljevo – Rijeka – Jurdani, projekta vrijednog 10 milijuna eura.

HŽ Infrastrukturu uskoro očekuje i potpisivanje sporazuma s Europskom komisijom za 85-postotno sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za dionicu Oštarije – Škrljevo (sedam milijuna eura) te pruge od Okučana do Vinkovaca (11,2 milijuna eura).

O angažmanu HŽ Infrastrukture na povlačenju sredstava iz europskih fondova, osobito CEF-a, koji donosi sve veće rezultate, čelni čovjek tvrtke Ivan Kršić rekao je:

– Tehnološki razvijena željeznica jedan je od ciljeva Europske unije, koja tome pridaje veliku pozornost te putem svojih fondova osigurava značajna sredstva za tu namjenu. Zato HŽ Infrastruktura najveći dio planova obnove i modernizacije svoje željezničke mreže zasniva na sufinanciranju bespovratnim sredstvima europskih fondova, gdje postoje veliki potencijali. Što se tiče sredstava iz CEF-a, tu imamo zaista odlične rezultate i mogu reći da smo u najvećoj mogućoj mjeri iskoristili ovaj potencijal za sufinanciranje naših projekata. Čak 72 posto od ukupno iskorištenih CEF sredstava dodijeljenih Hrvatskoj odnosi se na projekte HŽ Infrastrukture.

Revitalizacija željezničke infrastrukture u skladu s europskim standardima omogućit će povećanje kapaciteta pruga, podizanje brzine prometovanja vlakova gdje god je moguće na 160 km/h, smanjenje vremena putovanja te podizanje razine sigurnosti. Projektima koji se sufinanciraju putem CEF-a, a u kojima je HŽ Infrastruktura u partnerstvu s Lukom Rijeka, želi se osnažiti daljnji razvoj intermodalnoga prijevoza na najfrekventnijem prometnom pravcu u Republici Hrvatskoj. Provedba i realizacija svih započetih i planiranih projekata za sve nas u HŽ Infrastrukturi od strateške je važnosti i naš najvažniji prioritet.