Potpisnici Pisma namjere osam upravitelja željezničke infrastrukture s Mediteranskog koridora

Povodom proširenja Mediteranskog koridora za željeznički teretni prijevoz na Hrvatsku u Zagrebu je 23. svibnja 2017. održana Konferencija Mediteranskog koridora za željeznički teretni prijevoz 6 (Rail Freight Corridor 6). Tom prigodom osam upravitelja željezničke infrastrukture s Mediteranskog koridora (iz Španjolske, Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske) potpisalo je Pismo namjere kojim se obvezuju da će učinkovitim angažmanom podržati Plan razvoja 2020. Mediteranskog koridora, s namjerom da se ojača tržište željezničkog teretnog prijevoza.

Sudionike Konferencije u ime Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pozdravila je državna tajnica za promet Nikolina Brnjac, koja je pozvala okupljene da u sklopu suradnje na Mediteranskom koridoru razmisle o jačem povezivanju sjevernojadranskih luka kvalitetnom željezničkom vezom na relaciji Rijeka – Kopar – Trst. Također, Brnjac je rekla da je došlo vrijeme za uspostavljanje novoga teretnog koridora Alpine-Western Balkan RFC 10 na relaciji Villach – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Istanbul, u koji bi bila uključena i relacija Graz – Maribor – Zagreb – Rijeka te odvojak Vinkovci – Vukovar.

član Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić

Prisutnima se obratio i član Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, koji je predstavio devet projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture koje HŽ Infrastruktura provodi na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora, ukupne vrijednosti gotovo 600 milijuna eura te istaknuo i ostale projekte HŽ Infrastrukture.

– HŽ Infrastruktura kao upravitelj željezničke infrastrukture u RH želi svojim ulaganjima što bolje i kvalitetnije odgovoriti na potrebe i zahtjeve korisnika te na taj način doprinijeti revitalizaciji željezničkog prometa. Svi mi u HŽ Infrastrukturi itekako smo svjesni kako nam je za uspješnu realizaciju svega ovoga potrebno i intenziviranje aktivnosti u europskim tijelima i asocijacijama. Upravo zbog toga pridruživanje ovom koridoru velik je i značajan korak prema ostvarenju naših zacrtanih ciljeva. – poručio je Kršić.

U sklopu Konferencije održana su i dva okrugla stola na kojima su sudjelovali predstavnici upravitelja infrastrukture na Mediteranskom koridoru. Na okruglom stolu o razvoju Koridora RFC 6 u istočnoj Europi i ulozi jadranskih luka direktor Sektora za pristup infrastrukturi HŽ Infrastrukture Ratko Almer predstavio je sudionicima Konferencije trenutačnu situaciju te perspektivu hrvatske željezničke infrastrukture uključenjem na Koridor. Tijekom drugog okruglog stola upravljački tim Koridora predstavio je planirane aktivnosti.

Više o Mediteranskom koridoru RFC 6:
Mediteranski koridor RFC 6 uspostavljen je radi učinkovite suradnje država članica odnosno upravitelja željezničke infrastrukture na Koridoru u pogledu korištenja infrastrukturnih kapaciteta i svih drugih aktivnosti vezanih uz što kvalitetnije i bolje pružanje usluga teretnog prijevoza.

Koridor povezuje jug Pirenejskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale, prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i nastavlja se prema mađarsko-ukrajinskoj granici. Mediteranski koridor proširen je na Republiku Hrvatsku 10. studenog 2016. na relacijama Rijeka – Zagreb – (Budimpešta) i Zagreb – (Ljubljana), uz uključenje hrvatskog upravitelja željezničke infrastrukture HŽ Infrastrukture. Uključenje Republike Hrvatske važan je događaj za stvaranje osnove za budući razvoj teretnog prijevoza na istočnom dijelu Mediteranskog koridora.

Mediteranski koridor za željeznički teretni prijevoz 6 usmjeren je na ostvarenje sljedećih ciljeva:

  • Poboljšanje komercijalne ponude koju daje Mediteranski koridor s udovoljavanjem zahtjeva za kapacitetima u kratkom vremenu
  • Provedba procesa koordinacije privremenih ograničenja kapaciteta s ciljem njihove optimizacije
  • Poboljšanje infrastrukturnih standarda
  • Jačanje sustava praćenja ključnih pokazatelja uspješnosti RFC-a 6 koji je usklađen za sve europske koridore
  • Upravljanje učinkovitošću vlakova eliminiranjem tehničkih i regulatornih barijera koje ograničavaju interoperabilnost vlakova, s ciljem osiguranja boljeg učinka u operativi.